Svijet
U Norveškoj nakon cijepljenja umrle 33 starije osobe
Prema službenom izvješću Norveške agencije za lijekove (The Norwegian Medicines Agency/ Statens legemiddelverk) 33 osobe preminule su nakon što su primile Pfizerovo cjepivo protiv koronavirusa. Službeno izvješće izazvalo je zabrinutost javnosti, te su se ponovno pojavila nagađanja o sigurnosti cijepljenja protiv koronavirusa, prije svega starijih i nemoćnih osoba.
Prema službenom izvješću radilo se o osobama koje su bile štićenici domova za starije. Sve osobe su bile starije od 75 godina, a prema izvješću bile su i ugroženog, odnosno slabijeg zdravstvenog stanja. Prema prvim rezultatima istrage norveških stručnjaka, koji su objavljeni početkom ovog tjedna, uzročno-posljedične veze između smrtnih slučajeva i cijepljenja nije bilo. No, norveške vlasti i dalje su jako oprezne.
“Izvješća su sugerirala da su uobičajene nuspojave na mRNA cjepiva, poput vrućice i mučnine, mogle doprinijeti smrtnom ishodu kod nekih slabih pacijenata”, rekao je Sigurd Hortemo, glavni liječnik Norveške agencije za lijekove. Direktor iste agencije, Steinar Madsen tvrdi kako je jako teško dokazati da su cjepiva bila uzrok smrti kod preminulih ljudi.
Norveška je cijepila nešto manje od 50 tisuća ljudi. Sredinom prošlog tjedna iz Agencije su potvrdili kako je 29 osoba pretrpjelo nuspojave, uključujući 13 ljudi koji su umrli. Dvadeset i jedna žena te osam muškaraca doživjeli su nuspojave. Osim onih koji su umrli, devetero je imalo ozbiljne nuspojave, uključujući alergijske reakcije, jaku nelagodu i visoku vrućicu. Sedam osoba je imalo manje ozbiljne nuspojave, uključujući jake bolove na mjestu primanja cjepiva.
Sve to zabrinjava norvešku, ali i europsku javnost. Bez obzira na prve rezultate stručnih analiza norveške su vlasti ipak odlučile promijeniti pristup kampanji cijepljenja. Prema novoj odluci liječnici će ubuduće procjenjivati tko je pogodan kandidat za cijepljenje, a tko je preslabog zdravlja da bi mogao podnijeti čak i relativno blage nuspojave poput vrućice, povraćanja ili proljeva.
Norveška nije jedina država koja je zabilježila smrtne slučajeve nakon cijepljenja. Smrtni slučajevi registrirani su i u Hrvatskoj, Izraelu, SAD-u.
- Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
- Žena i muškarac osvojili dobitak na lutriji, no zbog “socijalne pomoći” neće dobiti puni dobitak
- Ivica Kostelić demantirao da ga je zatrpala lavina, službe spašavale drugog Hrvata
- Nepoznati muškarac vrebao djecu kod bečke osnovne škole, škola obavijestila roditelje
- Austrija privremeno zatvara ovih 20 graničnih prijelaza
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
