Ekonomija
Austrija: U vremenima krize bogati još bogatiji
Prema izračunu Radničkih komora (AK) u Beču i Donjoj Austriji, razlika između bogatih i ostatka građana je veća nego što se pretpostavljalo. Istraživanje je pokazalo kako najbogatijem sloju društva pripada ne 23 posto, nego 40 posto ukupnog bogatstva Austrije. Posljednje brojke austrijske Nacionalne banke (OeNB) su pokazivale kako je ova brojka na 23 posto, ali […]
Prema izračunu Radničkih komora (AK) u Beču i Donjoj Austriji, razlika između bogatih i ostatka građana je veća nego što se pretpostavljalo. Istraživanje je pokazalo kako najbogatijem sloju društva pripada ne 23 posto, nego 40 posto ukupnog bogatstva Austrije.
Posljednje brojke austrijske Nacionalne banke (OeNB) su pokazivale kako je ova brojka na 23 posto, ali prema riječima AK prebogata kućanstva se nisu dovoljno uzela u obzir. Kada se uzmu u obzir prebogati građani Austrije, privatno bogatstvo u Austriji se povećalo za 25 posto na 1,249 milijardi eura.
Bogati posjeduju točno 39 posto bogatstva u Austriji. Pet posto najbogatijih posjeduje 55 posto, a najbogatijih deset posto posjeduje 66 posto ukupnog bogatstva. Donja polovina stanovništva drži tek 2,8 posto ukupnog bogatstva.
Izračun je pokazao kako u Austriji živi 155 tisuća milijunaša i 38 milijardera, a prosječno bogatstvo kućanstva, kada se uključe sve vrijednosti, iznosi 83 tisuća eura.
Radi ovih podataka, Radnička komora apelira kako na stvaranje novog poreza na bogatstvo, pogotovo s obzirom na troškove korona krize, poraza nezaposlenosti i rastućeg rizika od siromaštva.
- Austrija: Bankrot poznatog milijunskog trgovca građevinskim materijalom
- Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
- Prosječna plaća u Zagrebu prešla 1500 eura
- Još jedna tvrtka iz koncerna KTM pred stečajem, ima 134 zaposlenih
- Dalić: Hrvatska je s razlogom prvi nositelj
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Robert Anasch | Unsplash
Ekonomija
Austrija: Bankrot poznatog milijunskog trgovca građevinskim materijalom
“Mi smo više od trgovine građevinskim materijalom. Nudimo znanje i stručnost u svim aspektima gradnje. Stručni savjeti stručnjaka, provedba profesionalnog projektiranja, savršena usluga dostave i naravno veliki izbor građevinskog materijala svih poznatih proizvođača građevinskog materijala čine naš opseg usluga, koje nudimo na četiri lokacije u Grazu, Fehringu, Premstätten i Deutschfesitritz”, stoji na početnoj stranici tvrtke.
“Naša ciljna skupina su svi koji grade, dograđuju, proširuju, renoviraju i renoviraju. Nudimo vam i stručne savjete na licu mjesta. Odvajamo vrijeme za vas i od nas ćete dobiti ponudu prema vašim zahtjevima i željama.”
“die baulöwen BaustoffhandelsgmbH” sa sjedištem u Kalsdorfu podnijela je zahtjev LG-u za ZRS Graz za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja. Prema podacima AKV-a, stečajem su pogođena 22 zaposlenika.
Tvrtka je osnovana ugovorom o društvu od 11.11.1993. Primarna djelatnost tvrtke je trgovina građevinskim materijalom te iznajmljivanje građevinske opreme i građevinskih vozila.
“Što se tiče uzroka nelikvidnosti, i ovdje se prije svega spominje pad prodaje zbog gospodarske situacije. U tekućoj poslovnoj godini zabilježen je i gubitak potraživanja. Potraživanje kupca veće od 1,6 milijuna eura morat će se otpisati najmanje 90 posto, što se u konačnici negativno odrazilo na glavnicu”, navode iz AKV-a.
“Željeno izvansudsko restrukturiranje nije uspjelo”, rekao je KSV1870.
Obveze imaju likvidacijsku vrijednost od 7,032 milijuna eura, od čega se 2,6 milijuna eura odnosi na banke, a 2,1 milijun eura na dobavljače. Imovina iznosi 3,659 milijuna eura.
“Zahtjev za stečaj se odnosi na mjere restrukturiranja i namjera je da tvrtka nastavi. Konkretno, planirano je iskorištavanje prava građenja i prilagodba kapaciteta”, navodi se dalje. Vjerovnicima se nudi plan restrukturiranja s kvotom od 20 posto.
“Stečajni upravitelj sada će morati provjeriti je li nastavak u interesu vjerovnika i može li se pridržavati predstavljenog plana restrukturiranja”, kaže Brigitte Peißl-Schickmair iz KSV1870.
Ekonomija
Još jedna tvrtka iz koncerna KTM pred stečajem, ima 134 zaposlenih
U petak je na regionalnom sudu u Welsu otvoren stečajni postupak nad tvrtkom kćeri KTM Components GmbH, Vöcklabrucker Metallgiesserei GmbH, na vlastiti zahtjev. Bez posla ostaju 134 zaposlenika, a udruga za kreditnu zaštitu KSV1870 procijenila je obveze na 3,5 milijuna eura.
Razlog stečaja bio je višetjedni prekid proizvodnje u KTM-u. KTM Components GmbH jedna je od dvije nesolventne podružnice također insolventnog KTM AG.
KTM Components GmbH preuzeo je ljevaonicu tek 1. rujna, a polovicu prodaje ostvario je KTM AG, koji je također bio nesolventan. Nakon što je proizvođač motocikala privremeno obustavio proizvodnju do ožujka, i Ljevaonica metala trebala bi od 13. prosinca do 13. siječnja prekinuti proizvodnju i smanjiti opći plan proizvodnje za 50 posto.
Zbog velikog pada prognoze prodaje i “činjenice da struktura troškova ne dopušta dovoljno brzu prilagodbu ovoj situaciji, sada se ne može prezentirati nikakav pozitivan rezultat za 2025.”, navodi se u opisu situacije.
Uprava je pretpostavila da će KTM AG odgovarajućim avansnim uplatama ljevaonici osigurati potrebnu likvidnost kako bi se premostili tekući troškovi u fazi planirane obustave proizvodnje. To je obećao i upravni odbor KTM AG, no to se više nije dogodilo zbog stečaja.
Ekonomija
OMV: Ugovor o opskrbi plinom trajao bi do 2045
Kontroverzni i sada otkazani ugovor o opskrbi plinom između OMV-a i ruskog Gazproma iz 2018. vrijedio bi do 2045. da nije raskinut. Da bi ugovor završio 2040., jedna od dvije ugovorne strane morala bi ga raskinuti do kraja 2037., izvijestio je “Standard” (izdanje od petka). Dio ugovora bilo je i povećanje isporučenih količina.
Prema “Standardu”, ključne točke prvotno su fiksirane 5. lipnja 2018. između državne austrijske i državne ruske grupe – dogovoreno je da će ugovor trajati do 2045. ako se ne raskine 36 mjeseci prije istekla, tj. krajem 2037. godine.
U to vrijeme pregovarači su već završili nekoliko rundi pregovora u Sankt Peterburgu i Beču te je već postojao dogovor o izmjenama ugovora uz odobrenje uprave.
U usporedbi s 2018., obujam isporuke trebao bi se povećati za 11,6 teravat sati godišnje, stopa take-or-pay (u ovom slučaju to znači da i OMV mora platiti ako ne preuzme prirodni plin) trebala bi biti 96 posto, a cijene bi trebale podlijegati maksimalnoj marži.