Panorama
Pandemija je prouzrokovala i veću smrtnost kod drugih pacijenata
Zdravstveni sustavi skoro svih zemalja u Europi su opterećeni ili čak pred kolapsom zbog trenutne situacije s pandemijom. U Austriji korona kriza šteti i pacijentima s drugim bolestima, što povećava smrtnost u ostalim slučajevima, prikazuju podatci istraživanja Austrian Health Academy.
Dva su razloga za povećanu smrtnost u drugim slučajevima. Jedan razlog je popunjenost kapaciteta kreveta intenzivne njege. Ako popunjenost poraste za 10 posto, odnosno na 30-40 posto ukupnog kapaciteta, onda se smrtnost povećava za 3,5 posto. S ovim podatcima se objašnjava porast smrtnosti kod pacijenata bez koronavirusa za 85 posto. Od kalendarskog tjedna 9 do 21 je ovo bio slučaj u mnogim europskim zemljama.
Drugi razlog se temelji na strogim mjerama lockdowna, a mjeri se tzv. indeksom strogosti (Stringency-Index). Ovim indeksom se mjeri strogost mjera poput zatvaranja škola, zabrane kretanja ili ograničenja putovanja. Kod ovih mjera indeks ne iznosi 0, a kod jačih ograničenja indeks može doći na 10.000. Kao primjer se spominje kalendarski tjedan 15 u prvom lockdownu, kada je ovaj indeks za Austriju iznosio 8184. Ako se ovaj indeks poveća za 1000, onda smrtnost za pacijente bez covida raste za 0,6 posto.
Zbog informacija o opasnosti od zaraze, stanovnici mnogih zemalja članica EU su bili u strahu i zbog toga su kasno otišli u bolnicu ili nisu uopće otišli u bolnice. Tako su u Austriji spomenuti razlozi doveli do 60 dodatnih smrti tjedno, u Italiji 500, a u Njemačkoj 750.
Istraživanje eksplicitno spominje kako su ove brojke za Austriju „djelomično hipotetske“, budući da u Austriji zbog velikog broja intenzivnih kreveta nije došlo do velike popunjenosti kapaciteta. Službene brojke pokazuju kako je u prvom lockdownu došlo do povećane smrtnosti kod pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Također, razdoblje prvih tjedana lockdowna pokazuje kako je u ljekarnama korišteno dosta manje recepata za lijekove protiv kardiovaskularnih bolesti, antidijabetike i psihotropne lijekove.
Ipak, autori spomenutog istraživanja nisu mišljenja kako se na proljeće trebalo spriječiti uvođenje lockdowna, budući da „nije poznato kolika bi bila povećana smrtnost“ da nije došlo do ovih mjera. Autori žele aktualizirati svoje istraživanje na kraju drugog lockdowna, kako bi potvrdili sumnju u povećan broj smrti pacijenata bez koronavirusa i u ovom periodu.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Daan Stevens | Unsplash
Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat
U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Panorama
Zamjenski prijevoz na Badner Bahn tijekom Uskrsa: Svi detalji
Od 12. do 21. travnja, tijekom uskrsnih praznika, Badner Bahn neće prometovati zbog radova na modernizaciji infrastrukture između stanica Möllersdorf Lokalbahn – Traiskirchen Lokalbahn i Tribuswinkel-Josefsthal. Umjesto vlakova, putnici će koristiti zamjenski autobusni prijevoz koji će voziti svakih 15 minuta.
Radovi će se odvijati u okolici Traiskirchena, a vlakovi će u tom periodu prometovati samo od Beča Oper do Möllersdorfa Lokalbahn te od Badena Josefsplatz do Tribuswinkel-Josefsthala. Za putnike na zatvorenom dijelu trase bit će osigurani autobusi za zamjenski prijevoz, a presjedanje u autobuse bit će moguće u neposrednoj blizini pogođenih stanica.
Nakon završetka radova, od 22. travnja, Badner Bahn će ponovno prometovati na cijeloj dionici, od Beča Oper do Badena Josefsplatz. Putnici se mole da planiraju duža putovanja zbog ovog privremenog prekida.
Osim toga, od 6. travnja na snazi će biti novi vozni red Badner Bahna, uključujući dva dodatna vlaka ujutro za bolje povezivanje s Bečom, prvenstveno za putnike koji putuju na posao ili školu.
Panorama
Mega Jackpot! Netko u Austriji osvojio 250 milijuna eura
Netko u Austriji je osvojio rekordnih 250 milijuna eura na EuroMillionen lutriji! Uložio je samo 10 eura i postao milijunaš.
U ožujku 2025. godine, točno uoči Uskrsa, postavljen je novi rekord u EuroMillionen, a dobitnik je ponovno iz Austrije, kao i u prosincu 2023. godine. Ovaj dobitak je najveći ikad osvojen na ovoj lutriji.
Za ovaj rekordni dobitak osnovni je bio EuroPot s 130 milijuna eura, a nikome nije pošlo za rukom pogoditi točan broj “5 plus 2”. Nakon nekoliko izvlačenja bez pobjednika, iznos je nastavio rasti sve do izvlačenja 28. ožujka, kada je netko napokon pogodio sve brojeve.
Dobitnik je uplatio četiri različita tipa na platformi win2day austrijske lutrije, a upravo je četvrti tip donio ogromnu pobjedu. Čekaju ga 250 milijuna eura, koji će biti isplaćeni na njegov bankovni račun nakon četverotjednog roka za reklamacije.
Ovo je već drugi rekordni dobitak u Austriji u posljednjih nekoliko mjeseci, a svi se pitaju tko je sretnik koji je osvojio ovu nevjerojatnu sumu.
