Ekonomija
Ovo je 10 najmoćnijih hrvatskih poduzetnika
Vrlo zanimljiva lista koju vodi čovjek koji kaže da mu „milijuni ne znače ništa“:

Časopis „Lider“ je u svom posljednjem izdanju objavio listu 82 tvrtke s prihodom većim od milijardu kuna temeljem rezultata poslovanja na razini grupacije, odnosno holdinga.
U obzir su uzete i tvrtke koje formalno posluju zasebno na tržištu, ali i one koje kao vlasnički portfelj jednog vlasnika predstavljaju znatno jaču grupaciju nego što je to matična tvrtka. Na listu su dodani i 29 pojedinačnih milijardera, koji djeluju kao jedan pravni subjekt. Časopis je tako izdvojio deset najmoćnijih domaćih poduzetnik.
Najveći domaći poduzetnik je Branko Roglić iz Orbico Grupe, koji se nalazi na trećem mjestu rangliste, iza Fortenove grupe i INA-e. Njegova distributerska kompanija posluje diljem Europe i prošle godine je ostvarila rast prihoda od 19 posto (17,7 mlrd. HRK), s čime su prestigli HEP.
Drugi najveći domaći poduzetnik je Pavle Vujnovac, čija tvrtka Energia Naturalis je lani konsolidirano ostvarila devet milijardi kuna prihoda. Zajedno su s INA-om suvlasnik Petrokemije, a Vujnovac je i suvlasnik Pevexa, pa njegova ukupna upravljačka moć prelazi 13 milijardi kuna.
Ivan Čermak s Croduxovom grupacijom ima 6,2 milijardi kuna prihoda, a nakon toga slijedi Adris Grupa sa 6,01 milijardi kuna. Na petom mjestu se nalazi vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi (5,51 mlrd.), na šestom Dubravko Grgić, koji stoji iza Koncerna Agram, sa 4,76 mlrd. HRK.
Sedmo mjesto trži trojac koji su suvlasnici Infobipa – Silvio i Robert Kutić te Izabel Jelinić. Imaju prihod od 267 milijuna kuna, ali na globalnoj razini lani su okrenuli čak 4,5 milijardi HRK, što znači da u Hrvatskoj ostvaruju samo šest posto prihoda. U posljednje vrijeme su preuzeli američki OpenMarket, vodećeg B2B pružatelja rješenja za razmjenu mobilnih poruka.
Vlasnik Plodina Mile Ćurković, čija tvrtka je četvrti trgovački lanac u Hrvatskoj, je sa 4,37 milijardi kuna ostvario osmo mjesto. Osmo mjesto drži Stipo Matić koji konsolidira rezultate poslovanja svojih tvrtki u posebne cjeline – M SAN grupa, M SAN ulaganja, King ICT i PP Orahovica. Kada se njihova poslovanja spoje s rezultatima PPK Valpova, grupacija je ‘teška’ 4,27 milijardi HRK.
U TOP 10 se nalazi i grupacija obitelji Pivac, Ivice, Miljenka i Nevena. Njihove dvije jake kompanije Mesna industrija Braća Pivac zajedno sa PPK Karlovačkom mesnom industrijom te Kraš, Vajda i Soul Tourism imaju prihode od 3,36 milijardi kuna.
Antonio Šećerović
Foto: Branko Roglić, arhiva – Snimka zaslona | YouTube

Ekonomija
Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla

Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.
Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.
Sadašnja situacija:
- Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
- Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
- 69 zaposlenika izgubit će posao
- Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
- Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače
Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.
Ekonomija
Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike

Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.
Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.
Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.
Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:
- Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
- Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
- Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
- Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
- Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.
U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto

Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.