Ekonomija
Hrvatska vlada predstavila plan za uvođenje eura
Vlada Republike Hrvatske je na stranici e-savjetovanje objavila sve detalje koji se vežu za prelazak s kune na euro.
Kao što je već od prije poznato Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. mijenja kune u eure. Tako da će od toga datuma platežno sredstvo u Republici Hrvatskoj biti euro. Vlada je danas objavila i da će se prva dva tjedna moći plaćati i u eurima i u kunama. Još ranije je objavljeno da će se euro mijenjati po tečaju od 7,5345 kuna.
U nastavku teksta prenosimo ključne dokumente koje je objavila Vlada, a cijeli dokument možete pogledati na e-savjetovanja.hr.
Na dan svoga uvođenja euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Zamjena hrvatske kune eurom iznimno je složen proces u koji će biti uključen velik broj dionika, a zasnivat će se na načelima učinkovitosti i informiranosti svih sudionika procesa, a posebice građana.
Glavnina zamjene novčanica i kovanica kune u eure provest će se 2 tjedna od uvođenja, a HNB će novčanice mijenjati bez vremenskog ograničenja. Banke će pružati uslugu zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure godinu dana od dana uvođenja eura.
HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Nakon što istekne rok u kojemu zamjenu gotovog novca obavljaju banke, Fina i Hrvatska pošta d.d., građani će gotov novac moći mijenjati isključivo kod HNB-a.
Konverzija u euro kunskih sredstava na računima u bankama provest će se trenutačno na dan uvođenja eura. Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima kod domaćih banaka bit će pretvorena u eure bez naknade na sam dan uvođenja eura. Upravo zato, u mjesecima uoči uvođenja eura građane će se pozivati da što više novčanica i kovanog novca kuna pohrane na račune kod banaka.
Prva dva tjedna od uvođenja eura će u optjecaju biti i kune i euri, a nakon dva tjedna će se plaćati samo eurima
Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Po isteku dva tjedna od dana uvođenja eura euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Obveza isticanja cijena i u kunama i u eurima
Obveza dvojnog iskazivanja cijena ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Uvođenje nove valute može privremeno otežati usporedbu cijena, što bi neki trgovci mogli pokušati iskoristiti da povećaju svoju dobit na teret potrošača. S ciljem sprječavanja takve prakse, Vlada Republike Hrvatske donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih propisa uvest će obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena omogućit će lakše identificiranje trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro. Prijave s osnove neopravdanog povećanja ili neispravnog preračunavanja cijena bit će omogućene putem službene internetske stranice uvođenja eura (www.euro.hr) i putem drugih kanala, o čemu će opća javnost biti na vrijeme obaviještena, navodi se u dokumentu vlade i Hrvatske narodne banke.
Pero Bačić / e-savjetovanja.hr
Foto: Vlada RH
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
Ekonomija
Cijene najma stanova u Beču i dalje rastu, unatoč tome gradi se premalo stanova
Meidling ima najveći porast stanarine u Beču. Stručnjaci zvone na uzbunu: Cijene najma u Beču i dalje rastu, a gradi se premalo stanova.
Stanarine nastavljaju rasti – jedna od tri osobe u ovoj zemlji doseže svoje financijske granice zbog troškova stanovanja. Najamnine su ključni razlog zašto inflacija i dalje čvrsto drži Austriju. Prema trenutnim istraživanjima, svaka treća osoba u ovoj zemlji više ne može priuštiti stalno rastuće troškove stanovanja.
Prema brzoj procjeni austrijske statistike, inflacija je u travnju pala na još uvijek visokih 3,5%, ali cijene najma rastu znatno više. U nekim slučajevima stanari novih stanova u Beču moraju platiti više od 5% nego prošle godine. Pokazuje to indeks cijena nekretnina Gospodarske komore za 2024. godinu.
Rast najamnine čak je znatno veći nego prethodne godine – što je posljedica činjenice da je u 2023. bila “prekomjerna ponuda stanova, posebno u segmentu novogradnje”, što se ove godine značajno promijenilo, a potražnja je u isto vrijeme značajno porasla, objašnjava Michael Pisecky, predsjednik povjerenika za nekretnine u Gospodarskoj komori Beča.
Kao što je već odavno poznato, najskuplji kotar u Beču za iznajmljivanje je Innere Stadt s prosječnom cijenom kvadratnog metra od 17,95 eura, a slijedi Döbling (12,37 eura). Najjeftiniji najam novogradnje ima Simmering s prosjekom od 9,75 eura/m2.
Zanimljivo je pogledati poskupljenja. To pokazuje da su najamnine najviše porasle u novim stanovima u 12. kotaru – Meidling. Tu su nekretnine porasle za 5%.
Najamnine su također porasle za više od 4% u Leopoldstadtu (+4,48%), u trećem kotaru (+4,2%) kao i u Favoritenu (+4,08%) i Donaustadtu (+4,05%).
Hietzing je zabilježio najniži porast najamnine na godišnjoj razini (+0,2%).
Stručnjaci sada oglašavaju uzbunu – zbog oštrog pada u građevinskom sektoru, situacija s cijenama najma mogla bi se dodatno pogoršati. “Posebno sam zabrinut zbog razvoja cijena najma u središtu grada”, objašnjava agent za nekretnine Philipp Sulek.
S obzirom na nagli pad aktivnosti u novogradnji i daljnji nedostatak ponude, “cijene bi mogle ponovno porasti u budućnosti”, kaže stručnjak za nekretnine Pisecky. On zahtijeva: “Kako bismo se nosili s povećanjem potražnje za najmom i posljedičnim rastućim cijenama, u Beču se mora graditi više.”
Političari moraju stvoriti odgovarajuće okvirne uvjete i dati poticaje kako bi se osiguralo povećanje građevinskih aktivnosti u sektoru novogradnje u Beču.
