Connect with us

Austrija

POSLJEDICE KORONE: Svaki 4. Bečanin psihički pati zbog krize

Objavljeno

na

Institut za istraživanje javnog mišljenja “Sora” i Odjel za ekonomiju, rad i statistiku (MA23) ispitali su stanovnike Beča o temama poput tjelesnog i psihičkog zdravlja, ali i o psihosocijalnim nuspojavama te o trenutnoj zabrinutosti i potrebama za pomoć. Također, ispitanici su trebali procijeniti socijalnu i političku situaciju.

Kod četvrtine ispitanika psihička situacija za vrijeme pandemije koronavirusa se pogoršala, pogotovo kod onih kojima je mentalno zdravlje bilo pogoršano i prije krize. Osobe s financijskom nesigurnošću imaju najveće psihičke poteškoće, odnosno osobe koje imaju opasnost od siromaštva ili su za vrijeme krize doživjeli velike financijske gubitke.

Među osobama kojima je psihičko zdravlje pogoršano, 40 posto njih je osjetilo strah i napetost te imaju manje zadovoljstva prilikom obavljanja svojih zadataka. Svaki treći među njima se žalio na iscrpljenost, utučenost i beznađe. Svaka četvrta osoba je osjećala gubitak kontrole, usamljenost ili dezorijentaciju.

Pomoć u kriznim situacijama:
• Telefonsko savjetovanje:
142
• Psihosocijalna služba:
01-31330
• Krizni interventni centar:
01-406 95 95
• Telefonska linija za brigu o koronavirusu:
01-4000 53000
Više informacija i mogućnosti pomoći ovdje

Također, kao veliki problem su spomenuti obiteljski konflikti. Manji broj ispitanika priznao je postojanje suicidalnih misli. Svaka deseta osoba je za vrijeme pandemije koristila pomoć koje se nudi grad Beč, a jedna trećina ispitanika smatra da je potrebna veća mogućnost pomoći u ovakvim slučajevima, pogotovo u sferama financijske i fizičke pomoći.

Prema ovom istraživanju kod ispitanika je porastao osjećaj društvenog zajedništva i povjerenja u politiku. Više od polovice ispitanika je izvijestilo kako su u svom društvenom okruženju doživjeli veće zajedništvo. Povjerenje u zdravstvo je također poraslo, a za razliku od listopada 2015. godine, više ljudi smatra Beč „vrlo ugodnim gradom za život“.

Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U slučaju da imate sucidalne misli ili patite od depresije obratite se na telefonski broj 142.

Pomoć je dostupna 0-24.

Antonio Šećerović
Foto: EM80 | pixabay

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu

Objavljeno

na

Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.

Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.

“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.

Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.

Nastavi čitati

Austrija

Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina

Objavljeno

na

By

Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.

Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!

Objavljeno

na

By

Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.

U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.

Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita

Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.

“Opravdano je znatno smanjenje”

U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.

Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”

Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.

Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu

I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.

Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.

Nastavi čitati
LM