Svijet
MIGRANTSKA KRIZA: Situacija u BiH se dodatno pogoršava (VIDEO)
Velika migrantska i izbjeglička kriza pogodila je posljednjih tjedana i mjeseci Unsko-sansku županiju na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni sukobi među migrantima dodatno su doveli lokalno stanovništvo u brige, a prijeti i velika humanitarna kriza. Bosna i Hercegovina je bitna tranzitna zemlja za izbjeglice iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Nakon što je u […]
Velika migrantska i izbjeglička kriza pogodila je posljednjih tjedana i mjeseci Unsko-sansku županiju na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni sukobi među migrantima dodatno su doveli lokalno stanovništvo u brige, a prijeti i velika humanitarna kriza. Bosna i Hercegovina je bitna tranzitna zemlja za izbjeglice iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Nakon što je u srijedu navečer lokalna vlast odlučila zatvoriti izbjeglički kamp Bira u Bihaću, maloljetne izbjeglice su prebačene u prihvatni kamp Borići, dok je oko 350 odraslih migranata ostalo na otvorenom. Isti su trebali biti prebačeni u kamp Lipa, koji prima oko 1.000 ljudi, a udaljen je 30 kilometara od glavnog grada te županije.
Regionalni voditelj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peter Van der Auweraert je izjavio kako ovaj kamp trenutno ima 1.158 izbjeglica, pa je nemoguće prihvatiti dodatne migrante. Za njega je „nepojmljivo“ zašto je stotine izbjeglica na ulicama pored potpuno ispravnog izbjegličkog kampa koji sada stoji prazan.
Organizacija za ljudska prava Amnesty International (AI) kritizirala je ponašanje bh. vlasti, budući da se trenutno na ovom prostoru, prema njihovim procjenama, nalazi oko 3.000 izbjeglica koje spavaju na otvorenom. Zatvaranje kampa kritizirali su i Europska unija i Ujedinjene nacije (UN).
„Kako se zimski period približava i temperature padaju, stotine izbjeglica, migranata i tražitelja azila u BiH suočavaju se s uskraćenim pristupom sigurnim smještajnim objektima, čak i s najosnovnijim potrebama. U trenutku kada se BiH već bori s pandemijom bez presedana i njenim posljedicama na sve segmente društva, urgiramo prema svim relevantnim nivoima vlasti da izbjegnu dalje pogoršanje ove humanitarne situacije“, stoji u saopćenju UN-a.
Koliko se ljudi nalazi na otvorenom nije poznato, ali je jasno kako se u šumama Plješevice, kilometrima daleko od prvog naseljenog mjesta, na samo dva sata hoda od Hrvatske, nalaze stotine migranata. Humanitarne organizacije i policija im ne pomažu. „Mi nemamo kartice za kampove, imamo problem u Bihaću s policijom, u Hrvatskoj i Sloveniji imamo probleme s policijom, a ovdje niti imamo gdje normalno spavati, niti imamo što jesti“, izjavio je jedan migrant za televiziju N1.
Trenutno oko 10.000 izbjeglica u Bosni i Hercegovini
Policiji je poznato kako se ‘divlji’ kampovi nalaze po šumama između Velike Kladuše i Bihaća:
„Nažalost, mi u narednom periodu očekujemo da će se to stanje u negativnom smislu odraziti na stanje sigurnosti, jer sva lica koja su trenutno na ovim lokacijama dolaskom zime, snijega i hladnijih dana vratit će se nazad u urbane dijelove grada i pokušati tražiti i hranu i smještaj u gradu. To dovodi do pogoršanja, neželjenih incidentnih situacija koje smo imali i prošle i pretprošle zime“
U petak je upravna zgrada bivše tvrtke Kombiteks u Bihaću izgorjela nakon što je izbio veliki požar. Prostorije ove zgrade su mnogim migrantima služile za sklonište od kiše i padavina.
Procjenjuje se da se trenutno čak 10.000 izbjeglica nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. Većina njih se nalazi u Unsko-sanskoj županiji na granici s Hrvatskom. Plan im je svima preko Hrvatske doći do većih europskih zemalja. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 5.495 migranata, a u ovoj godini je 12.690 ljudi iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil. Posljednjih dana je Služba za poslove sa strancima protjerala nekoliko desetina migranata u Sarajevu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Zenici, Travniku, Donjem Vakufu, Tuzli i Kalesiji. Radi se o državljanima Maroka, Turske, Afganistana, Tunisa, Pakistana i Alžira.
Tijekom ljeta i početkom jeseni dogodilo se nekoliko sukoba među migrantima, Posljednji put to je bilo prije nekoliko dana u bihaćkom naselju Žegar. Dvije osobe su smrtno stradale, deset njih je teško ozlijeđeno, dok je osam osoba prošlo s lakšim ozljedama. Prema navodima iz policije, radi se o državljanima Pakistana koji su napali državljane Afganistana.
Lokalno stanovništvo već mjesecima protestira, pogotovo u Velikoj Kladuši i Bihaću, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo zbog trenutnog stanja uzrokovanog migrantskom krizom u ovim gradovima. Stanovnici ovih gradova su u strahu, ne osjećaju se sigurnim, a trenutna situacija oko korona krize dodatno čini ljude nesigurnim, ljutitim i agresivnim, što može dovesti do velikih problema na ovom prostoru.
Antonio Šećerović
Foto: N1 Bosna i Hercegovina
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login