Connect with us

Ekonomija

NAJBOGATIJI NA SVIJETU: Austrija 16. najbogatija zemlja na svijetu, Hrvatska 32.

Objavljeno

na

Prema podacima Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu za 2020. godinu tri najbogatije zemlje prošle godine bile su SAD s financijskom imovinom od 209.524 eura po stanovniku, Švicarska sa 195.388 eura i Singapur sa 116.657 eura. Austrija se nalazi na 16. mjestu s imovinom od 59.256 eura po stanovniku dok je Hrvatska na 32. mjestu s 11.810 eura po stanovniku.

Allianzovo izvješće zapravo pokazuje imunitet bogatstva na krize u 57 zemalja svijeta, a u financijsku imovinu računaju se novac i bankovni depoziti, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, dionice, obveznice i investicijski fondovi. U prošloj godini, koju su obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija, bruto financijska imovina širom svijeta porasla je 9,7 posto, na 192 bilijuna eura, što je najjači rast od 2005. godine.

Jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao te je lani neto financijska imovina po stanovniku u razvijenim gospodarstvima bila 22 puta veća od imovine po stanovniku u tržištima u nastajanju.

Neto financijska imovina po stanovniku u eurima

1. SAD 209.524
2. Švicarska 195.388
3. Singapur 116.657
4. Nizozemska 114.287
5. Tajvan 110.708
6. Švedska 110.618
7. Japan 103.829
8. Danska 101.671
9. Kanada 96.630
10. Novi Zeland 96.091
11. Belgija 94.804
12. Velika Britanija 88.136
13. Izrael 87.915
14. Australija 83.240
15. Francuska 63.381
16. Austrija 59.256
17. Italija 57.429
18. Njemačka 57.097
19. Irska 53.636
20. Španjolska 34.855
21. Južna Koreja 31.616
22. Finska 30.594
23. Portugal 26.679
24. Norveška 24.945
25. Slovenija 20.512
26. Češka 17.497
27. Čile 17.218
28. Estonija 16. 996
29. Mađarska 16.140
30. Grčka 15.360
31. Litva 12.595
32. Hrvatska 11.810
33. Kina 11.193
34. Letonija 10.828
35. Malezija 9944
36. Bugarska 9586
37. Poljska 8757
38. Južna Afrika 7125
39. Brazil 6796
40. Slovačka 67 78
41. Meksiko 6023
42. Rusija 5466
43. Kolumbija 4893
44. Rumunjska 4508
45. Tajland 3936
46. Turska 2414
47. Peru 2377
48. Filipini 1648
49. Šri Lanka 1576
50. Indija 1077

Vrijedi dodati i da 10 posto najbogatijih u svijetu (52 milijuna ljudi u 57 zemalja s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 eura) posjeduje oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini. Najbogatiji među njima, svega jedan posto bogataša s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura, posjeduju gotovo 44 posto financijske imovine.

R.P
Foto: www.allianz.com/

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji

Objavljeno

na

Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.

Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.

Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.

Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.

Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.

Nastavi čitati

Ekonomija

Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?

Objavljeno

na

Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.

Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.

Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.

Nastavi čitati

Ekonomija

Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite

Objavljeno

na

Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.

Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.

Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.

S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.

Nastavi čitati
LM