Ekonomija
SATNICE U AUSTRIJI: Školovani ljudi zarađuju duplo više
Austrijski ured za statistiku predstavio je brojke koje se tiču satnica u privatnom sektoru u Austriji. Brojke pokazuju kako više od trećine zaposlenika ima satnicu od 10 do 15 eura, a zaposlenici s fakultetskim obrazovanjem primaju gotovo dvostruko više po satu od onih koji nemaju više od obveznog školovanja. Najviše satnice su u Vorarlbergu, a najniže satnice imaju državljanke Turske.
Prosječni zaposleni građanin Austrije je u 2018. godini zaradio 15,09 eura bruto po satu. Preko 35 posto njih imalo je bruto satnicu od 10 do 15 eura, 14 posto je zaradilo manje od 10 eura, dok je četvrtina zaradila između 15 i 20 eura.
Najmanje je njih koji su po satu zaradili između 25 i 30 eura, a riječ je o jedva šest posto. Od 20 do 25 eura je zaradilo 11,5 posto zaposlenih, a osam posto njih zarađuje više od 30 eura po satu.
Odnos između visokih i niskih zarada u Austriji se nije promijenio od 2006. godine, stoji u izvješću Statistik Austria. Najviše zarade zabilježene su u sektoru opskrbe energije – 24,75 eura po satu. Na drugom mjestu nalaze se pružatelji financijskih usluga i usluga osiguranja sa 22,29 eura po satu te pružatelji informacijskih i komunikacijskih usluga sa satnicom od 21,10 eura.
Najniže plaće u hotelima i ugostiteljstvu
Uvjerljivo najnižu bruto zaradu po satu u 2018. godini zabilježili su zaposlenici u hotelima i ugostiteljstvu s mizernih 9,67 eura po satu, ne brojeći napojnice. Zaposlenici u proizvodnji robe, koja je najveći gospodarski sektor, u prosjeku su zaradili skoro 17 eura po satu, a zaposlenici u trgovini 13,17 eura po satu.
Očekivano najvišu zaradu po satu imali su rukovoditelji sa 30,72 eura, slijede akademici sa 21,62 eura i kvalificirani radnici u tehničkim i netehničkim zanimanjima sa satnicom od 18,42 eura.
Brojke pokazuju kako je sveučilišno školovanje vrlo bitno
Osobe koje nemaju višu školu od obveznog školovanja u 2018. godini imale su bruto satnicu od 11,42 eura. Pripravnici su zaradili 14,70 eura po satu, zaposlenici s maturom 17,66 eura, a zaposlenici s fakultetskim ili tehničkim obrazovanjem imali su satnicu od čak 21,60 eura.
Austrijski državljani zaradili su 15,91 eura po satu, a osobe bez austrijskog državljanstva 22,5 posto manje – 12,33 eura po satu. Državljani zemalja bivše Jugoslavije (op.a. bez Slovenije i Hrvatske) zarađuju 11,98 eura po satu, dok turski državljani zarađuju nekoliko centi manje. Najnižu satnicu imaju državljanke Turske – 9,51 eura.
Najviše satnice su u Vorarlbergu sa 16,54 eura, a najniže u Gradišću – 13,66 eura. Što se cijele Austrije tiče, žene najviše zarađuju u Beču (14,65 eura), a muškarci u Vorarlbergu sa 18,36 eura.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Guilherme Cunha | Unsplash
Ekonomija
Austrija: Sve više ljudi na AMS-u
Prema podacima AMS-a, broj osoba koje se vode u evidenciji nezaposlenih ili na obuci krajem travnja bio je veći za 11 posto, što je znatno više nego u istom razdoblju prošle godine.
U Austriji je do kraja travnja trenutno 367.847 osoba registrirano kao nezaposleno ili se školuje. To znači da je broj nezaposlenih oko 36.700 osoba ili oko 11 posto više nego na isti dan prošle godine.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
You must be logged in to post a comment Login