Austrija
OPREZ NAKON OTVARANJA AUSTRIJE ZA HRVATE: Nude posao i visoke plaće, a tamo…
Po pisanju Varaždinskih vijesti u prvih mjesec dana otkako je austrijsko tržište otvoreno za hrvatske radnike, u Austriju je iz Hrvatske prema nekim procjenama otišlo 500-njak radnika i to ponajviše sa sjevera, iz Međimurske i Varaždinske županije. Situacija s koronavirusom donekle je spriječila masovni egzodus mladog i radno sposobnog domaćeg kadra jer je i austrijsko gospodarstvo okrznuto krizom. Prema procjenama Europske komisije, austrijsko gospodarstvo trebalo bi se oporaviti do sljedeće godine, a hrvatski bi Sjever tada mogao doživjeti puno veći egzodus radne snage.
Potraga za boljim poslom u inozemstvu ne može se spriječiti, ali se ljudima može pomoći prilikom odlaska u inozemstvo. S tim je ciljem nedavno pokrenuta inicijativa osnivanja Centra za savjetovanje za rad u inozemstvu i demografsku obnovu čije će sjedište biti u Varaždinu, piše Varaždinski list.
Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja Ingra-Det i jedan od inicijatora osnivanja Centra, ističe kako je otvaranje austrijskog tržišta za naše radnike prilika, ali i opasnost zbog moguće zlouporabe radnih prava od strane raznih posrednika i agencija.
– Mnoge tvrtke, a još više radnici, odlaze u inozemstvo, a da nemaju pravu sliku o uvjetima koji tamo vladaju. Često imamo slučaj da tvrtke od naših nadležnih vlasti dobiju pogrešne podatke o tamošnjoj poreznoj ili radnoj regulativi, a onda budu neugodno iznenađeni novonastalim uvjetima i kaznama, – rekao je Zoran Andročec i dodao da će nastojati pomoći hrvatskim tvrtkama da zajedničkim outsourcingom i pametnim poreznim savjetovanjem uštede 5 do 15 posto troškova. Ističe da je austrijsko tržište visoko regulirano te strogo kažnjava prijestupe.
– Pritisak na socijalna davanja velik je u čitavoj EU i teško je očekivati da će nisko kvalificirani radnik iz Hrvatske, uz troškove obiteljskog života, moći kvalitetno živjeti u tim zemljama.
Poduzetnici, koji već imaju iskustva s radom u inozemstvu, također upozoravaju na neke od nepoznanica ili zamki, na koje mogu naići hrvatski radnici u inozemstvu. Među njima je Dragutin Novak iz Nedelišća, koji ima 75-ero zaposlenih, od kojih njih 50 radi u Njemačkoj. Po pitanju egzodusa radnika kaže da je optimist jer svojim radnicima nudi dobre uvjete. Oni koji rade u Njemačkoj primaju i do 3200 eura, ovisno o broju odrađenih sati te im plaćaju stan, prijevoz i hranu.
– Zasad nitko od radnika nije izrazio želju za odlaskom u Austriju, jer u Njemačkoj uostalom mogu više zaraditi, – kaže Novak, koji je spreman otvoriti i podružnicu u Austriji, ako za tim bude interesa.
Nije lako biti stranac
– Austrija je primamljiva zbog blizine, ali tamo ne teku med i mljijeko. Brojne posredničke agencije navlače ljude na odlazak, ali ne navode da ti ljudi moraju sami plaćati stan, hranu i prijevoz te im na kraju mjeseca ne ostane ni pola plaće, koju im agenti nude, – kaže Novak, a slična iskustva ima i Zlatko Sova, direktor ludbreške tvrtke Inoxmont-VS koja zapošljava 200-njak radnika te su u županiji na samom vrhu po prosjeku plaća radnika, uz koju radnicima osiguravaju i druge brojne benefite.
T.N.
Austrija
Više od 1.000 eura unatoč ukidanju – Klimatski bonus i dalje dostupan mnogima
Iako je austrijska vlada najavila ukidanje klimatskog bonusa u okviru novih mjera štednje, mnogi građani i dalje imaju pravo na isplatu ovog poticaja – i to unatrag nekoliko godina. Ukupno je moguće ostvariti više od 1.000 eura!
Drugi val isplata za 2024. godinu završen
Druga faza isplate klimatskog bonusa za 2024. godinu, u iznosu do 290 eura po osobi, već je završena. Isplate putem bankovnih računa započele su u veljači, a slanje poštom (putem preporučenih RSa pisama) zaključeno je početkom travnja 2025. godine. Ukupno je više od 500.000 osoba primilo svoj bonus – bilo putem uplate na račun, bilo poštom.
Tisuće bonusa i dalje čekaju preuzimanje
Ipak, stotine tisuća bonusa još uvijek nisu preuzete. Riječ je o slučajevima gdje su pisma s bonusima za 2022., 2023. i 2024. godinu vraćena Ministarstvu za klimu, jer ih građani nisu podigli u poštanskim uredima. Prema podacima portala 5min.at, na kraju veljače još je bilo oko 345.000 nepreuzetih bonusa, uključujući čak 100.000 iz 2022. godine, kada je isplaćivan i dodatni „bonus za poskupljenja“ (Teuerungsbonus). Samo za tu godinu moguće je ostvariti 500 eura po osobi.
Do 1.010 eura uz retroaktivnu isplatu
Tko nije preuzeo klimatski bonus posljednje tri godine, i dalje može ostvariti pravo na isplatu:
- 2022. godina: do 500 €
- 2023. godina: do 220 €
- 2024. godina: do 290 €
Ukupno: do 1.010 €
Pritom je važno napomenuti da pravo na isplatu vrijedi do tri godine unatrag. Ako uvjeti za ostvarivanje bonusa tada jesu bili ispunjeni, moguće je i danas podnijeti zahtjev za naknadnu isplatu.
Što treba učiniti?
Ako bonus nije isplaćen ili nije preuzet, kontakt s Ministarstvom za klimu može se ostvariti putem službene web stranice klimabonus.gv.at. Nakon provjere, novac se uplaćuje izravno na bankovni račun korisnika.
Osim toga, od iduće godine planira se uvođenje nove djelomične kompenzacije troškova za putnike koji svakodnevno putuju na posao (tzv. „pendlere“).
Beč
Beč testira nove vrste asfalta
Asfalt se ljeti vrlo brzo zagrijava zbog čega nastaju veliki toplinski otoci, osobito u gradskim središtima. Iz tog razloga Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja.
U gradu je nerijetko teško ne pribjeći asfaltu. Čvrsta podloga nužna je za biciklističke staze i nogostupe. No, problem predstavlja činjenica da se asfalt brzo zagrijava i ne propušta vodu, čime izravno šteti klimi i okolišu.
Upravo je zato austrijska prijestolnica u potrazi za alternativama, a njihovo će se testiranje provesti na biciklističkoj stazi u blizini rijeke Liesingbach. Boja, kamen i vezivno sredstvo odlučujući su faktori kada je riječ o zagrijavanju asfaltne površine koja je izložena sunčevoj svjetlosti.
Potraga za inovativnom podlogom koja je pogodna za vožnju biciklom, dječja kolica i invalidska kolica te na kojoj ne dolazi do drmanja u vožnji odnosno kretanju dugo je trajala. Glavni je cilj bio da propušta vodu, a time je i ekološki prihvatljiva.
U suradnji s Tehničkim sveučilištem u Beču proizvedene su četiri različite asfaltne mješavine od kojih je jedna uobičajeni asfalt, a preostale tri su takozvani hladni pločnici. „Hladni pločnici” međusobno se razlikuju po kamenu, boji i vezivnom sredstvu.
Spomenute asfaltne mješavine nanesene su jedna do druge na 80 metara dugoj dionici biciklističke staze u blizini rijeke Liesingbach. Ondje su postavljeni i senzori temperature i vlažnosti koji pružaju mjerne podatke o učincima tih podloga na rast temperature u okolnom području.
Projekt će trajati tri godine, a asfalt odnosno asfaltna mješavina koja se pokaže kao najbolje rješenje u budućnosti će se koristiti i u ostatku Beča. Jer glavni je cilj rashladiti grad.
Austrija
Krvoproliće u Beču! Muškarac (38) preminuo nakon tučnjave
U Beču je u ponedjeljak izbila tučnjava između dvojice muškaraca. Jedan od njih dvojice kasnije je pronađen mrtav u zračnoj luci. Počinitelj je uhvaćen.
Navodi se da je 7. travnja u krugu Glavnog željezničkog kolodvora došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između dvojice muškaraca. Od nekoliko udaraca protivnika teško je ozlijeđen 38-godišnji muškarac.
Nakon svađe, ozlijeđeni muškarac navodno se odvezao prema bečkoj zračnoj luci Schwechat, a policajci su ga pronašli 8. travnja kako nepomično leži ispred trgovine u zračnoj luci.
Muškarac je hitnom pomoći odmah prebačen u bolnicu, ali je podlegao teškim ozljedama. Tijekom očevida pribavljena je fotografija osumnjičenog.
Osumnjičeni u pritvoru
Provođenjem internih mjera potrage, za osumnjičenika je u četvrtak navečer u krugu Glavnog željezničkog kolodvora doznao kolega izvan službe. 54-godišnji mađarski državljanin priveden je u najbližu policijsku postaju.
Državno tužiteljstvo u Beču izdalo je nalog za uhićenje osumnjičenog. Muškarac priznaje optužbe. Daljnje istrage provodi Odjel za tijelo/život Državne kriminalističke policije.
You must be logged in to post a comment Login