Ekonomija
Austrija u jednoj od nadužih recesija i kriza, pao i BDP
Glavni direktor Statistike Austrije, Tobias Thomas, vidi mnoge izazove za buduću vladu zbog “produbljene recesije” i strukturnih problema. S boljim podacima financiranje može biti ciljanije i može se uštedjeti proračun, rekao je danas u Klubu gospodarskih novinara.
Unatoč značajnom povećanju realnih plaća, BDP po stanovniku trenutno je 2,1 posto ispod 2019. godine prije CoV-a. “Austrija je primjetno izgubila bogatstvo – više od Njemačke”, rekao je Thomas. “Ali to je također zbog rasta stanovništva.”
Godine 2024. Austrija će se prvi put od 1945. godine naći u drugoj godini recesije – najdužoj, iako ne i najdubljoj recesiji Druge Republike. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 97,9 posto onog u drugom kvartalu 2019.
Nedavno je također zabilježena niska razina zamaha ulaganja i povećanja produktivnosti. U gospodarske izazove spada i nedostatak kvalificiranih radnika i kvalificiranih radnika. Osim toga, došlo bi do povećanja jediničnih troškova rada zbog značajnog povećanja plaća.
To je također držalo inflaciju u ovoj zemlji više mjeseci iznad prosjeka EU i eurozone, kaže Thomas. S obzirom na stopu nepunog radnog vremena, koja je u Austriji relativno visoka u usporedbi s drugim zemljama, trenutno se ne zna koliko se zapravo sati radi nepuno radno vrijeme.
Zakon ima za cilj poboljšati stanje podataka
Osim mjera protiv gospodarskog pada, treba se pozabaviti i strukturnim problemima. U svakom slučaju, to zahtijeva “dobar numerički kompas”, kako ga pružaju njegova i druga statistička tijela EU.
Thomas se pozvao na Zakon o pristupu podacima (DZG), koji je trenutno u procjeni. To bi moglo pomoći, uz dobru pripremu podataka, da se državna potrošnja promiče konkretnije nego pomoću kante za zalijevanje.
Ugroženo blagostanje vide i u Radničkoj komori
Radnička komora (AK) također vidi ugroženost prosperiteta u Austriji. Postoje značajni zastoji u mnogim područjima, prema sedmom izvješću o prosperitetu AK-a. Poglavlje “Netaknuti okoliš” jedino je od pet koje pokazuje poboljšanja.
U ostalim područjima – pravedno raspoređeno materijalno bogatstvo, puna zaposlenost i dobar rad, visoka kvaliteta života, nacionalna stabilnost – došlo je do pogoršanja u svim smjerovima.
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
