Ekonomija
Koliko novca treba za dobar život u Europi
Što čini dobru plaću u vašoj zemlji? Nije to tako jednostavno kao što zvuči. Prema Chrisu Chasteenu, voditelju istraživanja na Institutu za ekonomska istraživanja ERI, odgovor ovisi o čimbenicima kao što su mjesto u kojem živite, iskustvo, obrazovanje, industrija u kojoj radite, potrebe i način života.
Na temelju procjena agencija za zapošljavanje i uvida stručnjaka, Euronews Business ispitao je što to čini dobru plaću u nekim europskim metropolama.
Anubha Verma, u svom blogu na Indeedu, ističe da primanje iznadprosječne plaće može pomoći da udobno pokrijete svoje osnovne potrebe, a da vam ostane dovoljno za osobni užitak, kao što su putovanja i zabava, kao i za ušteđevinu.
Berlin nudi između 40.000 i 60.000 eura godišnje
Prema Talentupu, u Njemačkoj se dobrom smatra bruto godišnja plaća između 64.000 i 70.000 eura. To znači otprilike 40.000 do 43.000 eura neto godišnje ili između 3300 i 3600 eura neto mjesečno.
Plaće su obično umjereno veće u Berlinu u usporedbi s drugim njemačkim gradovima kada pogledamo različita zanimanja.
‘Iako su troškovi života u Berlinu porasli posljednjih godina, on je i dalje pristupačniji od drugih velikih europskih metropola poput Londona i Pariza’, rekao je Michael Stull, direktor ManpowerGroupa UK, za Euronews Business.
‘Berlin nudi zaposlenicima srednje karijere plaće između 40.000 i 60.000 eura bruto godišnje.’, prenosi Tportal.
Dobre zarade u Londonu
HousingAnywhere izvijestio je da je neto prosječna mjesečna zarada u Velikoj Britaniji iznosila 2297 funti (2725 eura). Godine 2023., uz troškove života od 1950 funti (2314 eura), prosječna mjesečna neto plaća između 2500 funti (2962 eura) i 3300 funti (3915 eura) smatrala se dobrim primanjem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
S obzirom na to da je prosječna bruto tjedna zarada u Londonu veća za 23 posto od britanskog prosjeka, prema ONS-u, dobra bi plaća u glavnom gradu Britanije trebala iznositi najmanje između 3643 i 4815 eura. Međutim trebala bi biti između 3922 i 5183 eura u Inner Londonu, a koji se sastoji od londonskog Cityja i trinaest općina.
Budući da se plaće značajno razlikuju ovisno o sektoru, Stull je pružio širok raspon. ‘Dobra, reprezentativna bruto plaća za profesionalca srednje karijere u Londonu obično iznosi između 50.000 funti (59.455 eura) i 70.000 funti (83.235 eura) godišnje’, rekao je.
Dobra plaća za život u Francuskoj
Od 2024. prosječna neto mjesečna plaća u Francuskoj iznosi 2587 eura, a medijalna je 1940 eura, prema HousingAnywhereu. Obično dobra plaća za ugodan život u Francuskoj iznosi oko 3200 eura mjesečno za samca ili 5600 eura mjesečno za tročlanu obitelj.
Međutim zbog viših troškova života u Parizu trebat će vam otprilike 3400 eura mjesečno za održavanje udobnog načina života u glavnom gradu Francuske.
Mjesečna neto plaća u Španjolskoj
Prema HousingAnywhereu, prosječna neto plaća u Španjolskoj u 2024. iznosi 1785 eura mjesečno, odnosno 2250 eura bruto. Za udoban život mjesečna neto plaća u Španjolskoj procjenjuje se na oko 2700 eura za samca ili 4000 eura za nekoga tko uzdržava obitelj.
S obzirom na to da je prosječna plaća u Madridu 18 posto viša od državnog prosjeka, dobra mjesečna neto plaća u glavnom gradu za samca bi trebala iznositi najmanje 3185 eura.
‘Profesionalac srednje karijere u Madridu može očekivati da će zaraditi između 35.000 i 55.000 eura bruto godišnje’, rekao je Stull iz ManpowerGroupa.
‘Iako je niži nego u Londonu ili Parizu, ovaj je raspon usklađen s umjerenijim životnim troškovima u tom gradu.’
U Irskoj se bruto plaća u rasponu od 4100 do 6000 eura mjesečno smatra dobrom za udoban život, navodi Instarem.
Bruto prosječna plaća za zaposlene na puno radno vrijeme u toj zemlji iznosi 3220 eura mjesečno.
Rimske plaće zaostaju za sjevernoeuropskim gradovima
Prema ManpowerGroupu, dobra plaća u Rimu obično dolazi u rasponu od 35.000 do 50.000 eura bruto godišnje. ‘Plaće u Rimu općenito su niže u usporedbi sa sjevernoeuropskim gradovima, ali to je djelomično uravnoteženo nižim troškovima života’, rekao je Stull.
Dobra bruto plaća u Rimu obično se kreće između 3750 i 5690 eura, prema Salary Exploreru.
Istraživanje Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije iz 2023. o kvaliteti života u europskim gradovima otkriva značajne varijacije u financijskom zadovoljstvu kućanstava diljem EU-a.
Udio ljudi koji su zadovoljni financijskom situacijom u svom kućanstvu kreće se od 39 posto u Ateni do 87 posto u Luksemburgu. Zadovoljstvo je općenito veće u gradovima koji se nalaze u sjevernim i zapadnim zemljama EU-a. U Zagrebu je samo 58 posto ispitanika kazalo da su zadovoljni primanjima, čime je naš glavni grad na dnu poretka europskih prijestolnica prema zadovoljstvu stanovnika primanjima, prenosi Tportal.
Ekonomija
Austrijski deficit veći nego se očekivalo, manjak čak 4,4 posto
Ovogodišnji proračunski deficit bit će veći nego što se ranije očekivalo, objavilo je danas Fiskalno vijeće u svojoj najnovijoj prognozi. Za 2025. godinu predviđa se manjak u visini od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za sljedeću godinu očekuje deficit od 4,1 posto.
U 2026. godini udio javnog duga dosegnut će povijesno visoku razinu. Jedan od glavnih razloga za ovako pesimističnu procjenu je, prema mišljenju stručnog tijela, to što Vlada preoptimistično procjenjuje učinke mjera štednje.
U jesenskoj prognozi Fiskalno vijeće je još predviđalo deficit od 4,1 posto za 2025. godinu. Revidirana procjena sada je viša, između ostalog i zato što je prošlogodišnji deficit iznosio 4,7 posto, što je znatno više od prethodnih očekivanja. Uz to, dolazi do smanjenja prihoda zbog trajne recesije i snižene prognoze gospodarskog rasta za iduću godinu.
Manji očekivani učinci štednje
U slučaju potpune provedbe planiranog konsolidacijskog paketa Vlade u vrijednosti od 6,3 milijarde eura, proračunski deficit bi iznosio 4,0 posto. Međutim, Fiskalno vijeće ne vjeruje da će predložene mjere uistinu donijeti takve uštede. Realnija procjena iznosi 4,2 milijarde eura.
Ni za planirane uštede u iznosu od 8,7 milijardi eura u 2026. godini stručnjaci za proračun ne vide stvarnu osnovu. Umjesto toga, za sljedeću godinu očekuju uštede od 4,9 milijardi eura.
Dio predviđenog konsolidacijskog iznosa nije potkrijepljen konkretnim mjerama, a i procijenjeni učinci nekih prijedloga znatno su manji od onoga što Vlada navodi. To se, primjerice, odnosi na ukidanje roditeljskog dopusta za stručno usavršavanje te na smanjenje materijalnih rashoda ministarstava.
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
