Austrija
56 posto stanovnika Austrije zadovoljno zdravstvenim sustavom
Zadovoljstvo zdravstvenim sustavom u Austriji je podnošljivo. I stanovništvo i struka vide premalo osoblja. To proizlazi iz aktualnog austrijskog zdravstvenog izvješća Instituta za empirijska društvena istraživanja (IFES).
Zadovoljstvo stanovnika Austrije lokalnim zdravstvenim sustavom “prilično je mješovito”, rekao je Reinhard Raml iz IFES-a. U anketama u kolovozu i rujnu samo je tijesna većina od 56 posto stanovništva i 54 posto liječnika i farmaceuta rekla da je “zadovoljno zdravstvenim sustavom”. “Daleko smo od jako dobrog rezultata”, rekao je društveni istraživač.
Zamjerke su bile, primjerice, da se “mora značajno povećati broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu”, smatra 84 posto korisnika i 92 posto zdravstvenih radnika. Obje skupine percipiraju dvoslojnu medicinu: 79 posto se složilo da se ljudi “koji si to mogu priuštiti” brže liječe.
Samo 22 posto stanovništva smatra da je zdravstveni sustav pravedan, svi imaju jednako dobar tretman. To je 43 posto za zdravstvene radnike. Kvalitetom medicinske skrbi zadovoljno je gotovo dvije trećine (60 posto) opće populacije te dobre tri četvrtine (76 posto) liječnika i ljekarnika.
Manje od polovice (44 posto, odnosno 40 posto) izjavilo je da različiti sektori poput liječnika, hitne pomoći, terapeuta i društava za zdravstveno osiguranje dobro surađuju. Međutim, tri četvrtine ljudi u Austriji oslanja se na obiteljske liječnike: 73 posto ima visoku ili vrlo visoku razinu povjerenja u njih kada su u pitanju zdravstveni problemi, a samo dva posto nema “nikakvo”.
S druge strane, tek polovica (51 posto) vjeruje podacima proizvođača, primjerice u obliku nuspojava napisanih na uputama.
Činjenica da su zdravstvene ustanove u Austriji dobro postupile s pandemijom nema veliki utjecaj na povjerenje ljudi u lokalni zdravstveni sustav. Samo četvrtina javnosti i zdravstvenih djelatnika (26 odnosno 25 posto) rekla je da se povjerenje povećalo kao rezultat.
41 posto ljudi smatra da je teško identificirati lažne informacije (“lažne vijesti”) o zdravstvenim temama, samo 17 posto smatra da je to lako. “Prije pandemije, stanovništvo se ovdje smatralo kompetentnijim”, objasnio je Raml.
Dobra polovica (51 posto) liječnika i ljekarnika izjavila je da im se vrlo često javljaju pacijenti i kupci s netočnim podacima. “Dakle, to je ovdje gotovo dio svakodnevnog radnog života”, kaže anketar. Unatoč specijalističkom znanju, trećina liječnika i farmaceuta teško se protivi tome.
Na trenutni razvoj gleda se dijelom pozitivno, dijelom skeptično: 90 posto odobrava elektroničke recepte, a 72 posto podršku robota tijekom operacija. Međutim, većina (57 posto) odbija takve strojeve kao medicinsko osoblje.
Za istraživanje “Austrijskog zdravstvenog izvješća 2022. – Wave 2 Population/HCP – Health Care Professionals”, u kolovozu i rujnu 2022. intervjuirana je 801 reprezentativno odabrana osoba u Austriji u dobi od 18 i više godina te 460 liječnika i farmaceuta. Istraživanje IFES-a naručila je farmaceutska tvrtka Sandoz.
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
You must be logged in to post a comment Login