Austrija
27. rujna počinje suđenje zbog smrti 13-godišnje Leonie
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/01/Screenshot-2022-01-24-at-07-43-18-Create-online-photo-collages.jpg)
Suđenje zbog smrti 13-godišnje Leonie počet će 27. rujna na sudu u Beču. Djevojčicu su u lipnju 2021. beživotnu pronašli prolaznici na zelenoj površini u 22. bečkom kotaru (Donaustadt). Optužena su trojica muškaraca.
Muškarci afganistanskog podrijetla, u dobi između 19 i 23 godine, optuženi su za smrtonosno silovanje i teško seksualno zlostavljanje maloljetnica. Za proces je predviđeno ukupno sedam dana suđenja, a presude se očekuju 6. listopada.
Za najstarijeg okrivljenika, koji je u vrijeme zločina imao više od 21 godinu, dakle bio je punoljetan, osuđujuća presuda značila bi deset do 20 godina ili doživotni zatvor. Druga dvojica bi morala računati s do 20 godina.
Nakon što je najmlađi od osumnjičenika upoznao djevojčicu na Dunavskom kanalu, 13-godišnjakinja je odlučila s njim otići do stana njegovog poznanika, gdje su je, prema optužnici, odlučili opijati i drogirati s namjerom zlostavljanja.
Najprije je 13-godišnjakinja navodno dobrovoljno uzela tabletu ecstasyja, a prema riječima tužiteljice još sedam tableta su joj zatim otopili u ‘podvalili’ u piću. Kad je ecstasy počeo djelovati, 13-godišnjakinju su navodno zlostavljala sva trojica optuženih.
Trinaestogodišnjakinja je iznenada prestala disati zbog prevelike količine opojne droge koju je dobila. Muškarci su se sigurno uspaničili. Pokušali su joj dati čaj i limun i tuširati je hladnom vodom. Kad se djevojčica prestala micati, iznijeli su je kroz vrata i naslonili na stablo. Obdukcijski nalaz pokazao je da je Leonie umrla nasilno od posljedica trovanja drogom i gušenja.
Optuženi negiraju optužbe koje im se stavljaju na teret. Jedan čak tvrdi da nije primijetio što se događa jer je izgubio svijest nakon što je popio piće. Međutim, prema državnom odvjetništvu, brojni tragovi opovrgavaju tu informaciju.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login