Hrvatska
21. obljetnica smrti Franje Tuđmana
Franjo Tuđman je umro 10.12.1999. godine u Zagrebu, a uz sve državničke počasti pokopan je na groblju Mirogoj. Franjo Tuđman bio je prvi predsjednik Republike Hrvatske te prvi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Ostao je zapamćen kao vrsni povjesničar koji je učinio mnogo za institucionalizaciju povijesne znanosti.
Franjo Tuđman rođen je 14.5.1922. godine u Velikom Trgovišću u obitelji oca Stjepana i majke Justine. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je aktivni sudionik antifašističkog pokreta, a zbog stavova o hrvatskom nacionalnom pitanju u SFRJ bio je osuđivan i zatvaran. Nakon što je 1967. godine podržao “Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika”, kojom je skupina uglednih znanstvenika definirala razlike između srpskog i hrvatskog jezika, izbačen je iz Saveza komunista Jugoslavije.
Zbog suprotstavljanja službenim stajalištima oko Sporazuma Cvetković – Maček, zatim zbog pitanja o Drugom svjetskom ratu, 1964. godine bio je optužen za buržoasko – nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnom pitanju. Tri godine kasnije zabranjeno mu je predavanje na Sveučilištu i smijenjen je s položaja direktora Instituta. Imao je 45 godina kada je prisilno umirovljen. Tuđman je 1981. godine osuđen na tri godine zatvora i zabranu javnog djelovanja u periodu od pet godina jer je davao intervjue za njemačku i švedsku televiziju, gdje je govorio o neravnopravnosti SR Hrvatske te preuveličavanju logora Jasenovac.
Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj u Saboru, Franjo Tuđman je 30.5.1990. godine izabran za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. 22.12.1990. donesen je novi Ustav Republike Hrvatske. Na temelju rezultata referenduma održanog 19.5.1991. godine, građani Hrvatske su odlučili dati podršku Tuđmanu u postizanju samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
Hrvatski je sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti Republike Hrvatske 25.6.1991. godine. Na temelju te odluke Sabor je 8.10.1991. godine raskinuo sve državnopravne odnose sa SFRJ. Europska unija je priznala Hrvatsku 15.1.1992. godine, a već je 22.5. Republika Hrvatska primljena u organizaciju Ujedinjenih naroda.
U kolovozu 1992. godine Franjo Tuđman je već u prvom krugu izabran za predsjednika Republike Hrvatske. Na drugim predsjedničkim izborima 1997. godine Tuđman je ponovo izabran za predsjednika, a na spomenutoj se poziciji zadržao do svoje smrti.
Posljednji međunarodni istup imao je 28.10.1999. u Vatikanu kod pape Ivana Pavla II. dok je posljednji put u javnosti se pojavio na Svi Svete prilikom polaganja vijenaca.
Kao vrhovni zapovjednik Hrvatskih oružanih snaga predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. godine te vojno-redarstvene akcije u kojima su 1995. godine oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije (operacija ‘Bljesak’) te Dalmacije, Like, Banovine i Korduna (operacija ‘Oluja’).
Franjo Tuđman pokopan je 13. prosinca na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Pero Bačić I biografija.com
Foto: predsjednik.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
