Svijet
2022. druga najtoplija godina u Europi
Europa se 2022. suočila s drugom najtoplijom godinom od kada postoje mjerenja, objavili su znanstvenici, upozorivši na klimatske promjene i posljedično vremenske ekstreme koji su uništili usjeve, isušili rijeke i prouzročili smrt tisuća ljudi.
Prema Službi EU-a za klimatske promjene Kopernik (C3S), godina 2022. je ujedno bila peta najtoplija od barem 1850.
Podaci C3S sežu od 1950., no podaci koji su ranije bilježeni potvrđuju da je protekla godina bila jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja.
C3S također ističe da su proteklih osam godina bile najtoplije godine u svijetu od kada postoje mjerenja.
Planet je sada za 1,2 stupnja Celzija topliji nego u predindustrijskom razdoblju, što je rezultat ljudskog djelovanja, a temperature u Europi su se tijekom posljednja tri desetljeća više nego dvostruko o povećale od svjetskog prosjeka.
– Već sada svjedočimo razornim posljedicama našeg svijeta koji se zagrijava, rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess koja poziva na hitno smanjenje emisije CO2 i na prilagodbu promjenama klime.
Prošlo ljeto je bilo najtoplije u Europi ikada, a temperature su obarale rekorde u brojnim zemljama, uključujući Hrvatsku, Italiju i Španjolsku.
Toplinski valovi su prouzročili dodatnih 20.000 umrlih u europskim zemljama, najviše u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.
U kombinaciji s nestašicom vode, silna vrelina prouzročila je sušu golemih razmjera, a analiza pokazuje da je to bila najgora suša u Europi u posljednjih 500 godina.
Suha i vruća klima izazvala je šumske požare od Španjolske do Slovenije uslijed kojih je u atmosferi diljem EU-a i Britanije završilo više stakleničkih plinova nego tijekom bilo kojeg ljeta u zadnjih 15 godina.
Globalne temperature će prestati rasti jedino ako zemlje postignu nultu stopu emisije štetnih plinova, tj. da ne ispuštaju više plinova u atmosferu nego što ih uklone.
EU, Velika Britanija, Kanada i Japan će to nastojati postići do 2050., a Kina i Indija ciljaju kasniji datum.
Za sada, međutim, globalna emisija štetnih plinova i dalje raste. Koncentracije CO2 u atmosferi su 2022. u prosjeku iznosile su 417 ppm (dijelova na milijun), što je najveća razina unazad više od dva milijuna godina, ističe Kopernik.
Osim Europe, i drugi dijelovi svijeta nose se sa štetnim posljedicama promjene klime, posebice siromašne zemlje poput Pakistana ili Somalije.
Zbog klimatskog fenomena La Nina, istok Australije je zabilježio je znatno hladnije temperature od uobičajenih i puno više kiše.
Na Antarktiku se dramatično smanjuje ledena površina te je u veljači 2022. zabilježeno najveće smanjenje ledenog pokrova u 44 godine koliko traje satelitsko praćenje.
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
Svijet
Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru
Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.
“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.
Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.
Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.
Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.
Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.
Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.
U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.
Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.
You must be logged in to post a comment Login