Austrija
16-godišnji Afganistanac tukao sestru jer je u Beču isla u školu s dječacima
Šesnaestogodišnjak iz Afganistana, koji je mjesecima maltretirao cijelu svoju obitelj, a posebno mlađu sestru, u utorak je na Zemaljskom sudu u Beču pravomoćno osuđen na 18 mjeseci djelomičnog zatvora.
Petnaestogodišnjakinju je tukao jer je išla u školu i bila u istom razredu s dječacima. 26. svibnja 2023. pretukao ju je jer mu je odbila poslužiti čaj.
Nakon ovog incidenta obitelj je alarmirala policiju. Šesnaestogodišnjak je uhićen i potom odveden u pritvor u kojem je proveo pet mjeseci do suđenja. Od kazne koja mu je izrečena tri su mjeseca bezuvjetno, a ostatak je dječak dobio uvjetno uz rok kušnje od tri godine. Određena mu je i pomoć, a mlada osoba mora i na psihoterapiju. Budući da se bezuvjetni dio kazne smatra već odsluženim, s obzirom na određen istražni zatvor, 16-godišnjak je odmah nakon suđenja pušten iz pritvora. Za početak će biti smješten u kriznom centru, a povratak obitelji zasad ne dolazi u obzir.
“Nije bio zadovoljan što mu sestra ide u školu”, objasnio je tužitelj Wolfram Bauer na početku rasprave. Činjenica da je 15-godišnjakinja bila u razredu s vršnjacima, optuženika je “dodatno frustrirala”.
16-godišnjak je u Austriju došao u kolovozu 2022. u sklopu okupljanja obitelji. Njegov najstariji brat, koji već nekoliko godina legalno živi i radi u Beču i dobro je integriran, doveo ga je iz Afganistana da se pridruži ostatku obitelji u Beču nakon dolaska talibana na vlast. Dječak se ovdje vjerojatno nije udomaćio i teško se prilagodio zapadnjačkom moralu i vrijednostima. Iznad svega, njegova slika žena više je odgovarala slici talibana nego kozmopolitskom društvu. “Ovdje se nije uspio učvrstiti”, rekao je tužitelj. Okrivljenik se prema cijeloj obitelji ponašao kao “gazda” – živio je u kućanstvu s majkom, sestrom i dva mlađa brata, dok je stariji brat imao svoj stan.
Tužitelj je istaknuo da je posebno “tiranizirao” svoju mlađu sestru: “Kada ona nije udovoljavala njegovim željama, izbilo je nasilje.” Petnaestogodišnjakinju, kao i njezinu braću od jedanaest i trinaest godina, redovito je tukao. Situacija je potpuno eskalirala 26. svibnja kada je 15-godišnjakinja odbila poslužiti čaj svom bratu koji je bio prijavljen na AMS-u kao tražitelj posla i pohađao je tečaj njemačkog jezika. Zatim ju je nekoliko puta udario šakom u lice i nogom u glavu nakon što je pala na tlo. “Teško ju je pretukao”, rekla je tužiteljica. Petnaestogodišnjakinja je zadobila višestruki prijelom nosa i nekoliko dana je morala biti liječena u bolnici.
Kako se pokazalo tijekom policijskog očevida, dječak je u više navrata od majke iznuđivao novac kako bi mogao kupiti drogu. Prijetio joj je da će ponovno istući svoju braću i sestru ako mu ne da novac.
Dječak je možda i sam doživio teško nasilje u Afganistanu. Otac mu je poginuo, a on je ranjen u eksploziji bombe na putu do škole. Sumnja se da su ga i talibani oteli i maltretirali, o čemu 16-godišnjak nije želio govoriti kada ga je tijekom suđenja ispitivala njegova braniteljica Anita Schattner: “Ne želim se sjećati ovih scena”.
Dječak je uglavnom priznao optužbe – optužnica ga je teretila za namjerno nanošenje teških tjelesnih ozljeda, nastavak nasilja, višestruku ozbiljnu prisilu i opasne prijetnje te ucjene: “Nisam učinio ništa dobro. Kajem se. Ja sam kriv , znam to.” Međutim, zanijekao je da bi mu odlazak njegove sestre u školu bio suštinski problem. Uvjeravao je da ubuduće “više ništa neće raditi. Vidio sam kako je u zatvoru”.
Na pitanje zašto je dopustio da ga sestra “servira” i zašto ju je više puta tukao, tinejdžer je odgovorio: “Tada sam bio ovisan. Drogirao sam se. Nisam mogao jasno razmišljati..”
Austrija
Pozor! Nemojte se javiti ako vas u Austriji zove ovaj broj
U Austriji ponovo raste broj slučajeva telefonskih prevara. Sve više ljudi prima pozive s britanskih brojeva, a sada upozorava i RTR.
Pozivi s brojevima s pozivnom oznakom +44 sve češće se pojavljuju na ekranima mobilnih telefona. Radi se o novoj prevarantskoj metodi. Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR) sada upozorava građane da prevaranti pokušavaju izvući osobne podatke putem tih poziva. Od 1. ožujka već je zabilježeno 250 pritužbi u službi za prijavu zloupotrebe brojeva.
Tipično, prevarantske taktike izgledaju ovako: Ženski glas putem računala tvrdi da se radi o ponudi za posao i traži da dodate broj +44 na svoje WhatsApp kontakte. Na taj način prevaranti mogu besplatno komunicirati s odabranim žrtvama, a šanse da dođu do osobnih podataka su vrlo velike. Kako upozorava Dr. Klaus M. Steinmaurer, direktor RTR-a za telekomunikacije, ljudi često nesvjesno reagiraju na poruke i mogu nesvjesno podijeliti svoje podatke.
RTR također upozorava da bi ljudi trebali biti oprezni pri pozivima iz inozemstva, jer su prevaranti počeli koristiti brojeve iz drugih zemalja zbog propisa koji od početka godine onemogućuju prevarantske pozive s lažnim austrijskim brojevima.
Austrija
Bh. državljanin navodno prevario Austriju za više od 100.000 eura, na adresu lažno prijavio sestru
Šezdesetogodišnji muškarac od 2011. godine primao je dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu za svoju sestru s invaliditetom, iako je ona živjela u inozemstvu. Šteta je ogromna.
Muškarac iz Bosne i Hercegovine navodno je još 2011. godine prijavio svoju 62-godišnju sestru na svojoj adresi kao fiktivnog stanara te je u njezino ime podnio zahtjev za dodatak za njegu i obiteljsku mirovinu kod Austrijskog mirovinskog osiguranja.
Kako bi ispunio službene uvjete, poput produženja boravišne dozvole i liječničkih pregleda potrebnih za ostvarenje prava na socijalnu pomoć, povremeno je dovodio svoju sestru u Austriju na kratke periode.
Na taj je način uspio prevariti mirovinsko osiguranje i do listopada 2024. godine primiti socijalne naknade u ukupnom iznosu većem od 100.000 eura, koje su mu, kao skrbniku, bile isplaćene na račun.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao djelo te je protiv njega podnesena prijava Državnom odvjetništvu u Innsbrucku zbog sumnje na tešku prijevaru u području socijalne pomoći.
Austrija
Mirovine u Austriji: Smanjenja, porezi i dobna granica za mirovinu – evo koje mjere dolaze
Austrijska vlada planira nekoliko mjera kao dio paketa za sanaciju proračuna, a mirovine će biti posebno pogođene. Mirovinski korisnici će morati računati na smanjenje svojih mirovina, dok bi neki mogli imati koristi od poreznih olakšica.
Jedna od ključnih promjena je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za mirovine sa 5,1% na 6,0% od 1. lipnja 2025. godine. To znači da će mirovinski korisnici morati plaćati veće doprinose, a njihova neto mirovina će se smanjiti.
Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od lipnja
Prema najnovijim podacima, prosječna starosna mirovina za muškarce u 2024. godini iznosi 2.321,40 eura bruto mjesečno, dok je za žene 1.594,24 eura bruto. Nakon povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, muškarci će primiti samo 2.029,32 eura neto, što znači smanjenje od 13,04 eura mjesečno. Žene će također doživjeti smanjenje i nakon promjena primit će prosječno 1.558,98 eura neto, što je smanjenje od 12,01 eura.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Također se planira povećanje stvarne dobne granice za mirovinu. Trenutno, muškarci mogu ići u mirovinu sa 62 godine, a žene s 60 godina uz određene smanjenje mirovine. Planira se da se dobna granica poveća na 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranje sa 480 na 504 mjeseca.
Uvođenje novih oblika mirovine
Novi model „polovične mirovine“ omogućit će zaposlenicima koji su postigli 42 godine radnog staža (504 mjeseca) smanjenje radnog vremena dok istovremeno primaju dio svoje mirovine. Ovaj model omogućuje smanjenje radnog vremena za 50% uz isplatu polovice plaće i polovice mirovine koja bi inače bila isplaćena.
Porezne olakšice za dodatni prihod
Također, za osobe koje nastave raditi tijekom primanja mirovine, planirane su porezne olakšice. Predviđena je oslobađanje od socijalnih doprinosa za zaposlene i paušalna porezna stopa od 25% na dodatni prihod. Ove olakšice trebale bi biti implementirane od 2026. godine.
Te mjere, zajedno s dodatnim prijedlozima i mogućim dodatnim uštedama, trebale bi pomoći u smanjenju proračunskog deficita do 2031. godine. Ukoliko ove mjere ne budu dovoljne, očekuju se daljnje prilagodbe i smanjenje troškova.
