Austrija
Zbog povećanja broja zaraženih koronavirusom liječnici sada pozivaju na povratak maski
Inicijativa liječnika u otvorenom pismu kritizira trenutno postupanje s pandemijom korone. Prije svega, nedostatak zaštitnih mjera za pacijente je veliki problem.
Liječnička komora pokazala je nevoljkost odgovoriti na inicijativu liječnika koji su u otvorenom pismu Bečkoj komori upozorili na posljedičnu štetu pacijentima zbog nepostojanja bilo kakvih mjera zaštite od korone.
“Neću sada ništa govoriti o ovoj temi, ima više kvalificiranih ljudi”, rekao je potpredsjednik Liječničke udruge Harald Mayer u utorak. Inicijativa poziva na, između ostalog, preventivne mjere, daljnje edukacije liječnika o Long Covidu i bolje informiranje stanovništva.
U otvorenom pismu koje je potpisalo 15 liječnika ističe se da su pacijenti – uključujući i ranjive osobe – “nesmetano” izloženi riziku od zaraze SARS-CoV-2 zbog nepostojanja bilo kakvih službenih zaštitnih mjera – kako u privatnoj praksi tako i u bolnicama.
“COVID-19 niti je prošao niti je bezopasna infekcija bez posljedica”, stoji u izjavi liječnika dr. Golda Schlaff koji je inicirao pismo koje je potpisalo nekoliko stručnjaka – uključujući voditelja Neuro-Covid ambulante u Evangeličkoj bolnici u Beču Uda Zifka, voditelja Odjela za internu medicinu i pulmologiju klinike Floridsdorf Arshanga Valipoura. i stručnjakinja za Long Covid Kathryn Hoffmann s MedUni Vienna.
Potrebna je “edukacija opće populacije”, posebice u pogledu potencijalne dugoročne štete od Covid infekcije. Suočavanje s pandemijom i upravljanje ovom zdravstvenom krizom je “apsolutno zastrašujuće”. “Ne možemo biti odgovorni za stalnu, neublaženu infekciju stanovništva neurotropnim virusom koji oštećuje krvožilne sustave, kao što je SARS-CoV-2, u kojem prethodna infekcija dugoročno ne štiti od daljnje infekcije”, rekao je potpisnici.
Već sada vidimo da ljudi gube godine zdravog života zbog infekcija i reinfekcija. Prekomjerna stopa smrtnosti također je stalno previsoka. Samo u Europi 36 milijuna ljudi postalo je kronično bolesno kao posljedica infekcije Covidom. “COVID-19 nije prehlada. Nije infekcija slična gripi. To je sistemska bolest koja oštećuje krvne žile i širi se samo respiratornim putem, putem aerosola.”
Predlaže se i obvezna daljnja edukacija medicinske struke na temu dugotrajnih/postkovidnih i sistemskih učinaka SARS-CoV2 na organizam. Medicinska struka bi također trebala preuzeti “ulogu uzora” i poduzeti mjere za zaštitu svih, kao što su korištenje uređaja za mjerenje CO2 u zatvorenim prostorima, dobra ventilacija, pročišćavanje zraka HEPA filterima, FFP2 maske kao i testiranje i izolacija u slučaju simptoma. COVID-19 bi se također trebao ponovno smatrati bolešću koju je potrebno prijaviti, smatraju potpisnici.
Potpredsjednik liječničkog zbora Mayer u utorak je na marginama konferencije za novinare bio oprezan u vezi s otvorenim pismom upućenim Bečkom liječničkom zboru. Kazao je da će se na jesen baviti tim pitanjem kao stručni zastupnik, ali sada ne želi dati stav.
Austrija
Nakon fešte u firmi: ‘Bosanac’ se u Austriji s 2 promila zabio u auto svog šefa
S više od 2 promila, Bh. državljanin je u četvrtak navečer ostavio trag razaranja na području grada Braunaua. Nakon što je fešta završila oko 22 sata, 33-godišnjak, koji živi u Njemačkoj, popio je nekoliko alkoholnih pića s kolegama s posla. Potom je ipak sjeo za volan.
Dok je još bio na parkiralištu tvrtke, zabio se u šefov auto, ali je nastavio vožnju. Potom se sudario s još četiri automobila parkirana uz cestu. I tada je nastavio upravljati bez zaustavljanja. Policajac koji je slučajno svjedočio sceni upozorio je svoje kolege. Napokon su uspjeli zaustaviti potpuno pijanog vozača u blizini. Imao je više od 2 promila.
Prema sadašnjim istragama, 33-godišnjak je skrivio najmanje pet nesreća na udaljenosti od nešto manje od dva kilometra. Ostale žrtve se mole da kontaktiraju policijsku stanicu Braunau na 059133 4200. Alkoholizirani vozač bit će prijavljen upravi okruga Braunau.
Austrija
Austrija će davati do 1000 eura Sirijcima koji se vrate u Siriju
Ministarstvo unutarnjih poslova pomaže Sirijcima koji se žele vratiti kući. Federalna agencija za skrb (BBU) nedavno je počela plaćati do 1000 eura za “novi početak”. Također se nudi podrška u organizaciji putovanja kući i pribavljanju potrebnih dokumenata.
Savjeti za povrat nazad stalno su dostupni, ali se s vremena na vrijeme dodaju i ciljane kampanje kako bi se pružila dodatna motivacija ljudima. Jedna takva inicijativa sada je započela sa Sirijcima nakon što je tamo pao Assadov režim.
Savezna agencija za skrb priopćila je da velika većina Sirijaca koji razmišljaju o povratku trenutačno još uvijek promatraju nejasnu situaciju u svojoj zemlji porijekla. Sada dobiva sve više upita, iako rijetko o nečem konkretnom.
Nedavno se nudi i do 1000 eura za “novi početak”, potporu pri putu kući i ishođenju potrebnih dokumenata. Kako je objavljeno, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nedavno je najavio da će ponuditi potporu Sirijcima koji se žele vratiti. Bilo je govora čak i o organiziranju letova, piše Kronen Zeitung.
Prema Karneru, sljedeći korak bit će slanje ljudi iz Austrije koji su postali kriminalci, ne žele se integrirati ili žele raditi na tržištu rada. Preduvjet je odgovarajuća sigurnosna situacija u Siriji.
Prema Statistic Austria, u Austriji živi oko 95.000 Sirijaca, oni su osma najveća skupina imigranata. U prvih deset mjeseci 2024. godine 12.134 ljudi iz Sirije zatražilo je azil u ovoj zemlji. Većina (11.366) je također i dobila azil.
Prošle godine zabilježeno je 1356 odlazaka. To ne uključuje samo povratnike, već i ljude koji su otišli u druge zemlje.
Austrija
Je li Austrija što je nekad bila: Prorčunski decifit iznad očekivanja
Austrijska narodna banka sada je znatno pesimističnija glede proračunskog deficita nego što je bila u lipnju. U svojoj prognozi objavljenoj u petak, monetarne vlasti za tekuću godinu očekuju novi dug od 3,7 posto, umjesto dotadašnjih 3,1 posto. Očekuje se da će 2025. deficit porasti na 4,1 posto gospodarske proizvodnje. OeNB stoga smatra da bi deficit mogao biti veće nego su to Wifo i IHS istaknuli u svojoj posljednjoj prognozi u listopadu.
OeNB također očekuje novo zaduženje za 2026. i 2027., s deficitom od 3,6 posto, što je znatno iznad granice iz Maastrichta od 3,0 posto koju zahtijeva EU.
Pogoršanje deficita u 2025. je “prvenstveno posljedica odgođenog usklađivanja mirovina i javnih plaća s inflacijom i lošim makroekonomskim okruženjem”, navodi se u priopćenju Narodne banke. Međutim, smanjenje deficita također bi značilo “značajan negativan rizik” za domaće gospodarstvo.
