Austrija
Započinje detaljno planiranje proširenja U5 u Beču. Linija U2 do Karlsplatza otvara se 2024
Iako će prvi dio nove linije podzemne željeznice U5 u Beču biti pušten u promet 2026. godine, već se pripremaju daljnji koraci.
U tijeku je planiranje proširenja U5 do Hernalsa, tj. zapadno od Beča. U5 će se spojiti na prigradsku liniju. To će omogućiti besprijekoran prijelaz na brzi prijevoz, kako su u četvrtak naglasili savjetnica za planiranje Ulli Sima i savjetnik za financije Peter Hanke (oboje SPÖ).
U5 se dugo smatralo “podzemnom željeznicom duhova” jer je nedostajala na popisu linija podzemne željeznice od U1 do U6. Očekuje se da će tirkizna linija biti barem djelomično u funkciji za nekoliko godina. U početku će, međutim, biti samo dionica od Frankhplatza do Karlsplatza, koja je već u izgradnji. Očekuje se da će prvi vlakovi tamo voziti od 2026. godine. Međutim, ipak će trebati neko vrijeme da se stigne do Hernalsa. Prema Hankeovim riječima, očekuje se da će linija biti puštena u promet između 2032. i 2035. godine.
Odluka da se U5 produži na prigradsku liniju nije odlučena od samog početka. Prvotno je bilo planirano da U5 prometuje samo do Elterleinplatza na zapadu. Ali u konačnici nitko nije mogao razumjeti zašto se linija brzog prijevoza ne bi spojila, kako je izvijestila Sima. Stoga će krajnja točka sada biti postaja “Hernals”. Wiener Linien dobio je zadatak da detaljno isplanira i izvede područje.
Završna stanica bit će prilično jednostavna izvana. Neće biti zgrade kolodvora, samo otvoreni izlazi pored željezničke stanice Hernals koju je projektirao Otto Wagner. Međutim, obećane su opsežne mjere ozelenjavanja, širi nogostupi i nove biciklističke staze. Istovremeno se očekuje izgradnja i otvaranje dionice od Frankhplatza do Hernalsa, koja također povezuje Opću bolnicu i U6. To odgovara prethodnom pristupu prema jugu. Proširenje U2 od Matzleinsdorfer Platza do Wienerberga također bi trebalo biti dovršeno u prvoj polovici sljedećeg desetljeća.
Sve u svemu, puštanje u pogon podzemne željeznice u Beču prilično je složeno. U2 će ponovno voziti između Schottentora i Karlsplatza od rujna 2024. Prvotni plan je bio da se priključak nastavi ove jeseni, no došlo je do kašnjenja u građevinskim radovima. Danas je najavljeno da će rok biti ispoštovan iduće godine. Nije bilo izgleda za raniji završetak.
Također je planirano da novi U5 krene u promet od 2026. godine te će prema tome voziti između Karlsplatza i Frankhplatza. To znači da će U2 i U5 privremeno dijeliti dionicu između Karlsplatza i gradske vijećnice. Ova mješovita operacija trebala bi završiti 2028. godine. Od tada će se U2 odvajati na križanju Rathaus na potpuno novoizgrađenu rutu prema Matzleinsdorfer Platzu.
Savezna vlada i Beč dijele po pola troškova mega projekta. Ugovor je potpisan, a troškovi iznose oko 6 milijardi eura. Zbog inflacije teško je procijeniti koliko će projekt zapravo biti skup, rekao je Hanke. Istaknuo je da bi takve prognoze bile “neozbiljne” i da se namjerno želi suzdržati. Vode se razgovori sa saveznom vladom i pretpostavlja se da ćemo nastaviti suradnju, rekao je Hanke.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
