Ekonomija
Zadnja šansa za božićnu kupnju: Evo do kada trgovine u Beču rade na Badnjak 2025.
Badnjak 24. prosinca 2025. u Beču bit će iznimno prometan jer mnogi građani u posljednji trenutak kupuju poklone, hranu i blagdanske potrepštine. Iako taj dan nije službeni praznik, vrijede posebna pravila o skraćenom radnom vremenu trgovina.
Većina trgovina u Beču otvara se rano ujutro, ali zatvara znatno ranije nego inače – uglavnom oko 13 sati. Građanima se zato savjetuje da kupnju obave u prijepodnevnim satima. Određene djelatnosti, poput cvjećarnica i trgovina slatkišima, smiju raditi do 18 sati, dok se božićna drvca mogu prodavati do 20 sati.
Radno vrijeme supermarketa i drogerija (do 13:00 sati)
- Billa / Billa Plus: uglavnom od 6:30 do 13:00 (iznimke na kolodvorima i u zračnoj luci, gdje pojedine poslovnice rade do 17:00)
- Hofer: 7:00 – 13:00
- Lidl: 7:00 – 13:00 (pojedine poslovnice otvaraju kasnije)
- Penny: 7:15 – 13:00
- Spar / Eurospar / Interspar: do 13:00, vrijeme otvaranja ovisi o lokaciji
- Bipa: 8:00 – 13:00
- dm: otvoreno do 13:00, s varijacijama po poslovnicama
- Müller: ovisno o lokaciji, do 13:00
Trgovački centri u Beču – skraćeno radno vrijeme
Većina velikih shopping centara radi od 9:00 do 13:00 sati, među njima Donau Zentrum, Lugner City, Millennium City, Huma Eleven, SCS i Wien Mitte – The Mall. Pojedini restorani i ugostiteljski prostori u centrima ostaju otvoreni dulje.
Pošta i javni prijevoz
Poštanski uredi rade najmanje od 8:00 do 12:00 sati. Javni prijevoz u Beču prometuje po posebnom božićnom voznom redu.
Zaključak je jasan: tko 24. prosinca još mora u kupnju, mora požuriti. Već u ranim poslijepodnevnim satima Beč se praktično zatvara i priprema za Badnju večer.
Ekonomija
Šok u modnoj industriji: Austrijski modni lanac propao, 56 zaposlenika ostaje bez posla
Austrijski modni i lifestyle lanac Panthax GmbH proglasio je stečaj i trajno zatvara poslovanje. Stečajni postupak pokrenut je na Trgovačkom sudu u Beču, potvrdili su vjerovničke institucije AKV i KSV1870.
Tvrtka je poslovala s ukupno deset trgovina u četiri savezne pokrajine – Beču, Donjoj Austriji, Gornjoj Austriji i Salzburgu. Unatoč očekivanjima, prodaja je znatno podbacila, čak i u ključnim razdobljima poput početka školske godine i božićne sezone.
Jedan od glavnih razloga propasti bili su neočekivano visoki troškovi gradnje i uređenja poslovnih prostora, koji su ozbiljno narušili likvidnost tvrtke. Uz to, visoki fiksni troškovi i nerealne procjene prihoda dodatno su pogoršali financijsku situaciju.
Stečajem je pogođeno 56 zaposlenika, čije su plaće isplaćene do kraja studenoga 2025. godine. Ukupni dugovi tvrtke iznose oko 1,5 milijuna eura, a stečajem je obuhvaćeno 220 vjerovnika. Prema navodima stečajnog upravitelja, nastavak poslovanja nije planiran, što znači da se modni lanac definitivno gasi.
Ekonomija
Tvrtka bez prihoda: Još jedna tvrtka propala preko noći – 26 radnika ostaje bez posla
Još jedan težak stečaj potresao je Gornju Austriju. Tvrtka Uniwood GmbH iz mjesta Eberschwang u okrugu Ried im Innkreis proglasila je insolventnost i uskoro u potpunosti zatvara poslovanje. Sva 26 zaposlena ostaju bez radnih mjesta.
Poduzeće, osnovano 2009. godine, bavilo se otkupom starog drva koje je potom prerađivalo u visokokvalitetne građevinske elemente. Njihovi proizvodi bili su namijenjeni uglavnom luksuznom tržištu, no potražnja je u posljednje vrijeme drastično pala.
Iako su realizirani projekti u poznatim destinacijama poput Kitzbühela, Arlberga i nekoliko švicarskih skijališta, oni nisu donijeli nove narudžbe. Tržište se, prema navodima, pokazalo zasićenim, a dodatni udarac zadali su visoki troškovi rada i energije.
Prema podacima vjerovničkih udruga, dugovanja tvrtke iznose oko 1,45 milijuna eura, a stečaj pogađa oko 60 vjerovnika uz same zaposlenike.
Posebno porazna činjenica: za siječanj se prognozira „nula eura prihoda“, zbog čega je uprava već pristala na potpuno zatvaranje pogona. Stečaj je objavljen neposredno pred Božić, što je dodatno otežalo situaciju radnicima koji su ostali bez izvora prihoda.
Ekonomija
Inflacija u Austriji i u studenom na 4 % – struja eksplodirala, ugostiteljstvo i gorivo sve skuplji
Inflacija u Austriji ni u studenom nije pokazala znakove popuštanja. Cijene su i dalje bile u prosjeku 4,0 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, čime se visoka razina inflacije zadržala već treći mjesec zaredom, objavio je Zavod za statistiku Austrije.
Time Austrija i dalje ima gotovo dvostruko višu inflaciju od prosjeka eurozone, gdje je ona u studenom iznosila 2,1 posto. U usporedbi s listopadom, cijene su u Austriji porasle za dodatnih 0,3 posto. Višu inflaciju od Austrije imale su samo Estonija i Hrvatska.
Najveći pokretači rasta cijena ostali su energija za kućanstva i usluge. Posebno se u studenom ponovno ubrzao rast cijena goriva. Najizraženiji rast zabilježen je kod stanovanja, vode i energije, gdje su cijene u godinu dana porasle za 6,6 posto.
Kućanska energija poskupjela je čak 17 posto, a struja je zabilježila dramatičan rast od 41,4 posto. Razlozi leže u ukidanju državnih potpora, višim mrežnim naknadama, novim davanjima te ponovnom uvođenju naknada za obnovljive izvore energije. Nakon privremenog pada u listopadu, cijene lož-ulja ponovno su porasle, kao i cijene krutih goriva.
Ugostiteljstvo i hoteli ostaju izrazito skupi. Cijene u restoranima i hotelima porasle su za 5,9 posto, pri čemu su ugostiteljske usluge poskupjele za 6,0 posto, a smještaj za 5,0 posto.
Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su u prosjeku za 3,6 posto. Posebno se ističe snažan rast cijene kave od čak 18,1 posto, dok su ulja i masti pojeftinili i time djelomično ublažili ukupnu inflaciju. Povrće je blago pojeftinilo.
U prometu su cijene porasle za 2,6 posto, ponajviše zbog skupljih goriva. S druge strane, rast cijena avionskih karata znatno se usporio.
Podaci o svakodnevnoj potrošnji pokazuju da su cijene proizvoda za dnevnu kupnju porasle za 2,0 posto, dok je tjedna košarica, uključujući gorivo, poskupjela za 3,1 posto – manje od ukupne inflacije, ali i dalje osjetno.
Unatoč blagim znakovima usporavanja u pojedinim kategorijama, inflacija u Austriji ostaje visoka i daleko iznad ciljanih 2 posto, što dodatno opterećuje kućanstva i održava snažan pritisak na troškove života.
