Austrija
Zabrinjavajući podaci: Hoće li njemački jezik uskoro izumrijeti u bečkim osnovnim školama?
Iako je većina djece rođena u Austriji, gotovo polovica učenika prvog razreda u Beču ima problema s praćenjem nastave njemačkog jezika.
Gotovo polovica bečkih prvašića ne zna dovoljno njemački da bi pratila nastavu. Pokazuje to upit “Standarda” uredu gradskog vijećnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (NEOS). Od 18.722 učenika koji su do 1. listopada pohađali prvi razred javne osnovne škole, njih 8342 ili 44,6 posto imalo je “izvanredni status”. Najviše ih je rođeno u Austriji (5.084).
Na početku školske godine 22/23 stopa “iznimnih” učenika – onih učenika koji ne mogu pratiti nastavu zbog nepoznavanja jezika – bila je oko 36 posto. Ovo povećanje djelomično odražava međunarodnu krizu, ustvrdio je Wiederkehr. Mnoga djeca koja su u Beč došla kao izbjeglice tijekom ratova u Siriji i Ukrajini ušla su u sustav kao izvanredni učenici. Budući da je oko 61 posto učenika prvog razreda s “izvanrednim statusom” rođeno u Austriji, izbjeglička kretanja samo dijelom objašnjavaju fenomen. 1.959 njih imalo je austrijsko državljanstvo, kako je pokazao zahtjev ÖVP-a iz Beča Wiederkehru. 265 rođeno je u Ukrajini.
Kritike su opet stigle iz bečkih FPÖ-a i ÖVP-a. “Wiederkehr je bio na dužnosti četiri godine i uspio je konačno odvesti bečki obrazovni sustav u ponor”, rekao je čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp. Od Meinl-Reisinger je tražio “jamstvo” da “propali gradski vijećnik NEOS-a neće postati ministar obrazovanja”. Nepp je nadalje ponovio svoje pozive na obveznu jezičnu provjeru za svu djecu u četvrtoj godini života te na sankcije za roditelje.
Za glasnogovornika ÖVP-a za obrazovanje Haralda Zierfußa ove brojke su “nevjerojatne i vrlo eksplozivne”. U sedam okruga već je preko 50 posto učenika prvog razreda koji nedovoljno govore njemački jezik. Najviše je bilo u Beču-Margaretenu sa 73,8 posto. Činjenica da je većina djece sa slabim znanjem njemačkog rođena u Austriji dokaz je “potpunog promašaja SPÖ-a i Neosa u dječjim vrtićima. Promocija njemačkog jezika u bečkim vrtićima je potpuni promašaj”.
ÖVP stoga poziva na obvezno pohađanje vrtića za djecu kojoj je potrebna podrška njemačkog od treće godine, procjenu znanja jezika svih trogodišnjaka u Beču, povezivanje vrtićke podrške s kvalitetom podrške njemačkog jezika u vrtiću, i povećanje “omjera kvalificirane djece” na jedan od osam ili jedan od deset, povećanje broja pratećeg osoblja za jezičnu podršku, C1 razinu za svo osoblje vrtića i da svi učitelji moraju imati obuku za jezičnu podršku.
Bečki Zeleni identificirali su “grešku sustava”. “S obzirom na ozbiljne probleme, dogradonačelnik Wiederkehr više ne može izbjegavati mini-mjere kao što su ljetni tečajevi njemačkog”, rekli su glasnogovornik obrazovanja Felix Stadler i glasnogovornica obrazovanja Julia Malle. Oni zahtijevaju stalno jezično pomoćno osoblje za svaku lokaciju vrtića koja ima potrebu. Također postoji potreba za većim miješanjem u bečkim školama.
U svim osnovnim školama jedna od pet osoba nema dovoljno znanja njemačkog jezika, rekao je u petak Wiederkehr. Zato je broj besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s oko 3.900 povećan za daljnjih 1.000, od kojih je 400 dostupno djeci koja će uskoro krenuti u školu, odnosno koja završavaju posljednju, obaveznu godinu vrtića.
Šefica NEOS-a, Beate Meinl-Reisinger, ponovno je tijekom vikenda u intervjuu za “Standard” iznijela zahtjev za drugu obaveznu godinu vrtića. Za to se za “Presse” izjasnio i šef AMS-a Johannes Kopf. SPÖ se za to već duže vrijeme zalaže, ali je glasnogovornica žena Eva-Maria Holzleitner za “Ö1” naglasila da je, s obzirom na probleme s proračunom, potrebno i protufinanciranje. Povodom objavljenih brojki, Zierfuß je rekao: “Ako su ta djeca već pohađala vrtić dulje od dvije godine, nije dovoljno uvesti drugu obaveznu godinu vrtića za njih. Trebamo obvezni vrtić za svu djecu kojoj je potreban njemački jezik potpora od treće godine života velika ulaganja i učinkovite mjere za promicanje njemačkog jezika u sektoru vrtića.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
