Austrija
WIFO: Austriju bi izlazak iz EU-a skupo koštao
Nakon Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz EU, neki političari u Europi poigravaju se sličnim korakom. Gubitak članstva u EU bio bi skup za Austriju, pokazuje analiza Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).
Bruto domaći proizvod (BDP) u cijenama 2022. u prosjeku bi bio 35 milijardi eura ili 7,8 posto manji, izračunali su direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr i Inga Heiland s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju. Izračunati scenariji kreću se od pada od 5,3 posto do 10,4 posto BDP-a ili 24 do 47 milijardi eura godišnje.
Prema studiji, stvarni BDP Velike Britanije vjerojatno će zbog Brexita biti 3,2 do 6,7 posto manji nego što bi bio da je zemlja još uvijek u EU. Austrijanci bi morali očekivati ekonomski nedostatak od prosječno 3860 eura po stanovniku. Scenariji se kreću od 2735 eura do 5190 eura po glavi stanovnika.
Na ljestvici EU Austrija bi bila šesta od 27 zemalja, prema rezultatima simulacije dvojice stručnjaka. Prema WIFO-u, iznenadni “izlaz” izazvao bi dvostruko veću štetu u kratkom roku.
Budući da Austrija ima neto doprinos u EU, troškovi članstva u EU moraju se usporediti s ekonomskim koristima, navodi WIFO. Međutim, godišnji troškovi bili su ograničeni na 113 do 184 eura po stanovniku: Austrija plaća oko tri ili četiri milijarde eura godišnje, najveća isplata do sada bila je 2020. s 3,55 milijardi eura. Međutim, posljednjih godina u Austriju se u prosjeku vratilo oko 2,3 milijarde eura za poljoprivredu i istraživanja.
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
Austrija
Štednja usporava bečki megaprojekt: Izgradnja U2 i U5 kasnit će godinama
Zbog proračunskih rezova, grad Beč mora usporiti radove na svom najvećem infrastrukturnom projektu – proširenju linija podzemne željeznice U2 i U5 (U2xU5). Kako su potvrdile gradske vlasti, iako se prva faza radova odvija prema planu, druga faza mora biti odgođena.
„Nema prekida gradnje“, izjavila je pročelnica za javni prijevoz Ulli Sima (SPÖ). Ipak, rokovi se pomiču: linija U2 do Matzleinsdorfer Platza trebala bi biti gotova do 2030., dok će U5 do Frankhplatza biti završena tek tada, iako je početno otvaranje bilo planirano za 2026.. Ovom odgodom grad će uštedjeti 18 do 20 milijuna eura godišnje na troškovima održavanja.
Prema riječima direktorice Wiener Linien, Alexandre Reinagl, nema smisla istovremeno voditi dvostruku trasu između Rathausa i Karlsplatza, jer bi korist za mrežu bila mala, a troškovi visoki. Osim toga, paralelno korištenje istog dijela mreže za U2 i U5 povećalo bi rizik od zastoja i tehničkih problema.
Novi raspored radova:
- Proširenje U5 prema Hernalsu odgađa se za 2028.
- Proširenje U2 prema Wienerbergu pomiče se na 2030.
Reinagl objašnjava da se projekt „morao preispitati kako bi se izbjegli troškovni vrhunci“ i da će kasnije puštanje U5 (2030.) pomoći u stabilizaciji gradskog proračuna.
Cijeli projekt, poznat i kao najveća bečka investicija u klimatsku zaštitu, trebao bi biti u potpunosti završen sredinom 2030-ih godina.
Iako su ukupni troškovi još nepoznati, Sima priznaje da bi inflacija mogla dodatno poskupjeti radove:
„Da bih točno znala koliko će sve na kraju koštati, trebala bih kristalnu kuglu“, našalila se, dodajući da će o detaljima s državom razgovarati nakon dogovora o stabilizacijskom paktu.
Austrija
Trampove odluke pogađaju Štajersku: 340 radnika voestalpinea ostalo bez posla
Odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu sada imaju teške posljedice i za Austriju. Naime, čelični div voestalpine najavio je masovno ukidanje radnih mjesta u Štajerskoj, što je izazvalo šok u cijeloj regiji.
Prema službenim informacijama, 340 zaposlenika izgubit će posao u pogonima u Kindbergu i Mürzzuschlagu. Tvrtka voestalpine Tubulars, poznata po proizvodnji čeličnih cijevi za automobilsku industriju i naftne kompanije, najviše je pogođena novim američkim carinama na uvoz čelika.
„U pogonu je objavljena samo jedna obavijest, a ostatak informacija doznali smo iz medija“, izjavio je jedan radnik iz Kindberga koji je želio ostati anoniman. Kaže da su mnogi njegovi kolege očajni:
„Poznajem puno mladih koji su tek počeli graditi kuće i uzeli velike kredite. Sada ne znaju što će dalje. Ljudi su u strahu za budućnost.“
Prema riječima direktora koncerna Herberta Eibensteinera, od siječnja će se u Kindbergu raditi u dvije umjesto tri smjene, što znači da će između 150 i 200 zaposlenika postati višak. Tvrtka najavljuje socijalni plan za pogođene radnike, no mnogi sumnjaju da će u okolici uspjeti pronaći nova radna mjesta.
Katastrofa u voestalpineu novi je težak udarac za štajersko gospodarstvo, koje se već dulje bori s valom otpuštanja i zatvaranja industrijskih pogona.
