U zadnje vrijeme na društvenim mrežama kruži zanimljiva karta Europe koja je potaknula brojne rasprave. Karta prikazuje procijenjeno vrijeme potrebno da se nauči službeni jezik svake države, a zemlje su obojene prema težini jezika.

(Pomalo izmijenjenja) je to verzija karte iz 2017. godine koja se temelji na podacima koji potječu od američkog Instituta za vanjsku službu (Foreign Service Institute – FSI), koji već 70 godina obučava američke diplomate i vladine djelatnike za rad u inozemstvu, javlja portal Open Culture. Važno je napomenuti da se procjene odnose na izvorne govornike engleskog jezika.

Kako čitati kartu?
Države su podijeljene u nekoliko kategorija. Zelena boja označava jezike za koje je potrebno manje od 12 tjedana učenja. Plavom bojom označeni su jezici za koje treba oko 24 tjedna, a narančastom oni koji zahtijevaju oko 30 tjedana. Crvena boja rezervirana je za jezike za koje je potrebno više od 44 tjedna ozbiljnog učenja. Posebnu kategoriju čine zemlje obojene crnom bojom, uz koje umjesto broja tjedana stoji samo poruka: “Sretno”.

Najlakši jezici Europe
U zelenoj kategoriji, kao najlakši, našli su se samo Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, što ne iznenađuje s obzirom na to da je engleski jezik polazišna točka. Plavom bojom, koja označava umjereno zahtjevne jezike, obuhvaćena je većina zapadne Europe.

Tu spadaju romanski jezici poput španjolskog, portugalskog, francuskog i talijanskog, ali i skandinavski jezici (osim finskog), nizozemski te, zanimljivo, rumunjski kao jedini predstavnik Balkana u toj skupini.

Hrvatska u “teškoj” kategoriji
Narančastom bojom označene su Njemačka i Austrija. Njemački jezik, sa svojom kompleksnom gramatikom i padežima, smješten je u zasebnu kategoriju za koju je potrebno oko 750 sati učenja. Hrvatska se našla u crvenoj kategoriji, zajedno s većinom balkanskih i istočnoeuropskih zemalja.

Prema procjeni FSI-ja, za svladavanje hrvatskog jezika izvornom govorniku engleskog potrebno je oko 1100 sati, odnosno 44 tjedna intenzivnog učenja. U istoj su skupini i jezici poput poljskog, češkog, ruskog, srpskog i grčkog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kategorija “Sretno”
Najviše pozornosti i šala izazvale su zemlje obojene crnom bojom: Finska, Estonija i Mađarska. Njihovi jezici pripadaju ugro-finskoj skupini i potpuno su drugačiji od indoeuropskih jezika kojima govori ostatak Europe.

Jedan korisnik društvenih mreža komentirao je kako se u većini europskih zemalja možete nekako sporazumjeti, ali u Mađarskoj za to nema šanse, dodavši da mađarski zvuči kao izmišljeni jezik iz Gospodara prstenova.

Službena klasifikacija FSI-ja
Institut za vanjsku službu klasificira jezike u pet glavnih kategorija težine. Prva kategorija (23-24 tjedna) obuhvaća jezike najsličnije engleskom, poput španjolskog, francuskog, talijanskog i švedskog. U drugoj kategoriji (30 tjedana) nalazi se samo njemački.

Treća kategorija (36 tjedana) sadrži jezike s većim lingvističkim i kulturnim razlikama, kao što su indonezijski i svahili. Hrvatski, zajedno s bosanskim, srpskim, poljskim, ruskim i turskim, spada u četvrtu kategoriju (44 tjedna). U istoj skupini su i mađarski, finski i estonski, koji su označeni kao posebno teški čak i unutar te kategorije.

Najtežom, petom kategorijom (88 tjedana ili 2200 sati), smatraju se jezici koji su iznimno teški za izvorne govornike engleskog, a to su arapski, kineski (mandarinski i kantonski), korejski i japanski, pri čemu je japanski istaknut kao najzahtjevniji.

Sumnjiv kandidat na jezičnom ispitu izazvao je policijsku intervenciju u Passauu (Njemačka): 27-godišnji njemački državljanin navodno je pokušao polagati ispit pod lažnim imenom – no pritom je razotkriven.

Prema navodima Granične policije Passaua, muškarac se na ispitu za dobivanje jezičnog certifikata predstavljao kao 38-godišnji Afganistanac. Taj 38-godišnjak navodno je angažirao 27-godišnjaka da za njega, koristeći krivotvorenu putovnicu, pristupi ispitu, s ciljem da putem jezičnog certifikata dobije boravišnu dozvolu u Njemačkoj.

Policijski službenici koji su u subotu bili prisutni na ispitu otkrili su, prema izvješću, da je dokument s osobnim podacima afganistanskog državljanina krivotvoren.

Kako je dalje priopćila Granična policijska postaja Passau, sumnjičenik prema dosadašnjim saznanjima nije prvi put postupio na ovaj način: navodno je već diljem Njemačke pod lažnim identitetima pristupao ispitima za jezične certifikate. „Ovaj aktualni slučaj pokazuje rastući problem u vezi s nezakonitim pribavljanjem jezičnih certifikata“, stoji u priopćenju istražitelja.

Granična policija ujedno ističe i redovite kontrole: od kolovoza 2025. godine, u suradnji s Uredom za strance, Uredom za državljanstvo Grada Passaua i Pučkim otvorenim učilištem Passau, identitet stranaca na jezičnim ispitima kontinuirano se provjerava. Cilj je spriječiti da se jezični certifikati steknu pod lažnim identitetom te kasnije koriste u postupcima vezanim uz boravak ili pri stjecanju državljanstva.

U Latviji se sve više primjećuje demografski problem koji je rijedak u Europi — manjak muškaraca u odnosu na žene. Prema podacima Eurostata, u zemlji trenutno živi 15,5% više žena nego muškaraca, što je više od tri puta veći razmak od prosjeka Europske unije. Situacija je posebno izražena među starijom populacijom: žene starije od 65 godina nadmašuju muškarce u omjeru 2:1.

Zbog ovog jaza, u Latviji je nastala neobična pojava – sve više žena odlučuje unajmiti tzv. “muževe na sat”. Ovi profesionalni pomagači obavljaju kućanske poslove, popravke i razne svakodnevne zadatke koje bi inače radili partneri ili muški članovi obitelji.

Koncept “muža na sat” brzo postaje popularan, osobito u gradovima gdje žene žive same ili su udovice. “Ne radi se samo o praktičnoj pomoći, već i o osjećaju sigurnosti i podrške u svakodnevnom životu,” izjavio je jedan od pružatelja ovih usluga za lokalne medije.

Stručnjaci upozoravaju da ovakav trend odražava šire demografske probleme Latvije, uključujući nisku stopu fertiliteta i iseljavanje muškaraca u potrazi za boljim poslovnim prilikama. Dok se zemlja suočava s ovim izazovima, žene pronalaze kreativne načine kako nadoknaditi nedostatak muških ruku u kućanstvu.

Iako ideja “muža na sat” može zvučati neobično ili čak šaljivo, ona je postala praktično rješenje za mnoge žene u Latviji, pokazujući kako društvo prilagođava svoje obrasce životu u uvjetima značajne demografske neravnoteže.