Austrija
Vlada najavljuje nove zakone i popuste kako bi obuzdala divlje račune za struju
Računi za struju u Austriji posljednjih su mjeseci eksplodirali – čak 36 % skuplje nego lani, pokazuju podaci Statistik Austria. Gotovo svaki drugi kućanstvo mora štedjeti, a svaki peti građanin više ne može na vrijeme platiti račun.
Zašto su računi toliko porasli?
Cijena električne energije čini tek trećinu ukupnog računa – ostalo su porezi, mrežne pristojbe i naknade. No, od početka 2025. ukinut je državni „cjenovni štit“, a istovremeno su povećane mrežne naknade i porez na električnu energiju, te vraćeni doprinosi za obnovljive izvore. Rezultat: struja je drastično poskupjela.
Dodatni udar slijedi i 2026., kada će mrežne pristojbe opet rasti – u prosjeku za 1,1 %, a u pojedinim pokrajinama poput Gradišća i Donje Austrije i znatno više. Cijene plina mogle bi porasti i do 18 %.
Ministar Hattmannsdorfer: „Energija mora biti sigurna i priuštiva!“
Austrijski ministar gospodarstva i energetike Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) ističe da su visoki troškovi energije „najveća prijetnja industriji i kućanstvima“. Njegov je cilj, kaže, smanjiti troškove i rasteretiti građane, a energetska politika je „trenutno najvažniji zadatak vlade“.
Zahvaljujući intervenciji vlade, regulator E-Control odobrio je korištenje posebnog fonda s 125 milijuna eura kojim će se amortizirati rast mrežnih naknada – pa će one iduće godine porasti „samo“ simbolično. Ipak, Hattmannsdorfer priznaje da to „nije dovoljno“ te najavljuje dodatne mjere.
Novi zakoni koji bi trebali olakšati račune
Dva ključna propisa već su u pripremi:
- Zakon o električnoj energiji (EIWG)
- Zakon o ubrzanju razvoja obnovljivih izvora (EABG)
Cilj oba zakona je smanjenje troškova i brži prijelaz na jeftiniju, zelenu energiju. Za njihovo usvajanje u parlamentu trebat će dvotrećinska većina, pa vlada mora pridobiti ili FPÖ ili Zelene.
Popusti i socijalni tarif
U novom zakonu predviđen je poseban „socijalni tarif“ za najsiromašnije građane – umirovljenike i korisnike socijalne pomoći. Umjesto 15,5 centi po kilovatsatu, oni bi plaćali samo 6 centi, što znači uštedu od oko 275 eura godišnje za 230.000 kućanstava.
Tu je i „ljetni popust“ – od travnja do rujna, između 10 i 16 sati, kada je najviše sunčeve energije u mreži, struja će biti jeftinija. Cilj je potaknuti građane da troše više kada mreža ima viškove.
Promjena dobavljača – najbrži način za uštedu
Ministar savjetuje građanima da promijene dobavljača struje, što u prosjeku može donijeti oko 210 eura uštede godišnje. Novi zakon obvezuje sve opskrbljivače da na računima jasno navedu poveznicu na službeni kalkulator tarifa E-Controla.
Novi smjer: više realnosti, manje ideologije
„Austrija provodi kursnu korekciju u energetskoj politici“, kaže Hattmannsdorfer. „Ne radi se više o klimatskoj politici po svaku cijenu, već o energiji koja mora biti sigurna, čista i pristupačna.“
Istovremeno, vlada planira ubrzati dozvole za gradnju vjetroelektrana i prijenosnih mreža, čime bi se skratile procedure i do tri godine – što bi povećalo ponudu i dugoročno snizilo cijene.
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
Austrija
Štednja usporava bečki megaprojekt: Izgradnja U2 i U5 kasnit će godinama
Zbog proračunskih rezova, grad Beč mora usporiti radove na svom najvećem infrastrukturnom projektu – proširenju linija podzemne željeznice U2 i U5 (U2xU5). Kako su potvrdile gradske vlasti, iako se prva faza radova odvija prema planu, druga faza mora biti odgođena.
„Nema prekida gradnje“, izjavila je pročelnica za javni prijevoz Ulli Sima (SPÖ). Ipak, rokovi se pomiču: linija U2 do Matzleinsdorfer Platza trebala bi biti gotova do 2030., dok će U5 do Frankhplatza biti završena tek tada, iako je početno otvaranje bilo planirano za 2026.. Ovom odgodom grad će uštedjeti 18 do 20 milijuna eura godišnje na troškovima održavanja.
Prema riječima direktorice Wiener Linien, Alexandre Reinagl, nema smisla istovremeno voditi dvostruku trasu između Rathausa i Karlsplatza, jer bi korist za mrežu bila mala, a troškovi visoki. Osim toga, paralelno korištenje istog dijela mreže za U2 i U5 povećalo bi rizik od zastoja i tehničkih problema.
Novi raspored radova:
- Proširenje U5 prema Hernalsu odgađa se za 2028.
- Proširenje U2 prema Wienerbergu pomiče se na 2030.
Reinagl objašnjava da se projekt „morao preispitati kako bi se izbjegli troškovni vrhunci“ i da će kasnije puštanje U5 (2030.) pomoći u stabilizaciji gradskog proračuna.
Cijeli projekt, poznat i kao najveća bečka investicija u klimatsku zaštitu, trebao bi biti u potpunosti završen sredinom 2030-ih godina.
Iako su ukupni troškovi još nepoznati, Sima priznaje da bi inflacija mogla dodatno poskupjeti radove:
„Da bih točno znala koliko će sve na kraju koštati, trebala bih kristalnu kuglu“, našalila se, dodajući da će o detaljima s državom razgovarati nakon dogovora o stabilizacijskom paktu.
Austrija
Trampove odluke pogađaju Štajersku: 340 radnika voestalpinea ostalo bez posla
Odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu sada imaju teške posljedice i za Austriju. Naime, čelični div voestalpine najavio je masovno ukidanje radnih mjesta u Štajerskoj, što je izazvalo šok u cijeloj regiji.
Prema službenim informacijama, 340 zaposlenika izgubit će posao u pogonima u Kindbergu i Mürzzuschlagu. Tvrtka voestalpine Tubulars, poznata po proizvodnji čeličnih cijevi za automobilsku industriju i naftne kompanije, najviše je pogođena novim američkim carinama na uvoz čelika.
„U pogonu je objavljena samo jedna obavijest, a ostatak informacija doznali smo iz medija“, izjavio je jedan radnik iz Kindberga koji je želio ostati anoniman. Kaže da su mnogi njegovi kolege očajni:
„Poznajem puno mladih koji su tek počeli graditi kuće i uzeli velike kredite. Sada ne znaju što će dalje. Ljudi su u strahu za budućnost.“
Prema riječima direktora koncerna Herberta Eibensteinera, od siječnja će se u Kindbergu raditi u dvije umjesto tri smjene, što znači da će između 150 i 200 zaposlenika postati višak. Tvrtka najavljuje socijalni plan za pogođene radnike, no mnogi sumnjaju da će u okolici uspjeti pronaći nova radna mjesta.
Katastrofa u voestalpineu novi je težak udarac za štajersko gospodarstvo, koje se već dulje bori s valom otpuštanja i zatvaranja industrijskih pogona.
