Hrvatska
Vlada mjesecima nudi 200.000 kn za povratak iseljenika u Hrvatsku. Dosad se nitko nije vratio
Četiri mjeseca nakon što je Hrvatima u inozemstvu ponuđeno 200 tisuća kuna da se dosele natrag u domovinu i samozaposle, to ih je dosad zaista i napravilo – nula, dok je za preseljenje u ruralni kraj stiglo samo 16 zahtjeva, piše Večernji list. Hrvatsku, u sklopu mjere “Biram Hrvatsku”, nisu odabrali, tako barem kažu podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), iz kojeg stiže informacija i da je pokušaja bilo, ali dio zahtjeva morali su odbaciti.
“Mjera ‘Biram Hrvatsku’ nadgradnja je mjera samozapošljavanja. Trenutačni je režim takav da dobijete maksimalno do 130 tisuća kuna ako imate poslovni plan i ideju, predstavite je, evaluatori u HZZ-u odobre taj projekt i vi dobijete dio novca na početku, a nakon toga, kako se projekt realizira, dobivate novac i dalje tijekom 24 mjeseca”, pojasnio je prije četiri mjeseca premijer Andrej Plenković pa dodao da je ideja da se prag sa 130 tisuća digne na 150 tisuća kuna.
Napravljeno je to početkom godine, baš kao što je osigurano da oni koji su u posljednje dvije godine minimalno jednu bili zaposleni u nekoj članici Europske unije kao poticaj dobiju još 50 tisuća kuna, a oni koji sele na sela 25 tisuća.
Došlo 16 zahtjeva. 5 iz inozemstva
Rezultat do sada? Točno 16. Upravo je toliko zahtjeva, od 1. siječnja, zaprimio HZZ, u kojem su nam pojasnili i da je prvi korak i nužni preduvjet za korištenje mjere “Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku” upravo ta, pogađate, predaja zahtjeva.
Korištenje mjere namijenjeno je poslodavcima koji su registrirali poslovni subjekt uz korištenje potpora za samozapošljavanje. Potpora za samozapošljavanje namijenjena je nezaposlenim osobama koje su na temelju stečenog radnog iskustva/obrazovanja odlučile otvoriti novi poslovni subjekt u Hrvatskoj.
Dakle, prvi korak i nužni preduvjet za korištenje mjere “Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku” jest predaja zahtjeva za dodjelu potpore za samozapošljavanje prema trenutačno važećim uvjetima mjere, kažu u HZZ-u.
Vraćamo se sad na tih 16 spomenutih pristiglih zahtjeva, koliko ih je stiglo. Njih 11, kažu u HZZ-u, odnosi se na mobilnost radne snage unutar RH, dok ih je pet bilo za povratak iz inozemstva. Od ukupno 16 zahtjeva, obrađeno ih je devet, dok ih je sedam trenutačno u obradi. A od devet obrađenih, četiri su negativno ocijenjena.
“Pet pozitivno ocijenjenih zahtjeva jesu zahtjevi za mobilnost radne snage unutar Republike Hrvatske”, kažu u HZZ-u i potvrđuju da je zasad pet ljudi ostvarilo mogućnost potpore u sklopu “Biram Hrvatsku”, i to oni koji u Hrvatskoj već žive. Zamolili smo ih i da nam kažu i koje su gradove, mjesta, sela ili naselja odabrali oni čiji je zahtjev za samozapošljavanjem prošao i koji će u sljedeća 24 mjeseca dobiti 175 tisuća kuna.
“Vukovar, Kumrovec, Netretić, Valpovo i Gvozd”, kazali su iz HZZ-a, piše Večernji list, a prenosi HINA.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login