Religija
VJERONAUK U ŠKOLI: Zašto vjerujem da je vjeronauku mjesto u školama
Kršćanstvo, kako ono materijalno u vidu spomenika i umjetničke baštine, jednako kao i oni dijelovi koje smo primijenili u pravnom i moralnom smislu, temelji su na kojima počiva Europa i Zapadna civilizacija. Pred početak svake nove školske godine “kulturni boljševici” u Hrvatskoj pokrenu brojne društvene rasprave o opravdanosti vjeronauka u školama. Političke stranke pak, koriste svaku priliku kako bi na toj temi privukle glasače. U Austriji je situacija malo drugačija, ali kulturološki lijeve stranke nerijetko perfidnim metodama nastoje ukloniti duboku ukorijenjenu kršćansku tradiciju u austrijskim školama, odnosno obrazovnim ustanovama. Pitanje je samo kad će se i u ostalim državama Unije pod pitanje dovesti nastava vjeronauka, a pod krinkom multikulturalnosti, progresivci vode jasno vidljivu borbu protiv kršćanstva.
Što se pak tiče Europske unije, europske institucije jasno podržavaju i potiču nastavu vjeronauka u školskim ustanovama. Vijeće Europe pak jasno preporučuje religijski odgoj i obrazovanje u školama. To jasno daje do znanja da “proeuropske” vrijednosti (na koje se ljevica danas poziva) apsolutno nisu u koliziji s vjeronaukom. Samo četiri europske države nemaju neki oblik nastave vjeronauka u školama, a to su samo Albanija, Bjelorusija, Francuska i Slovenija (imaju etiku). Austrija i Hrvatska, kao i dobar dio drugih europskih država imaju konfesionalni vjeronauk – vjeronauk jedne vjerske zajednice. Neke države još imaju natkonfesionalni vjeronauk.
Najčešći argument koji hrvatska ljevica ističe protiv vjeronauka, a koji često možemo čuti i od onih koji kritiziraju vjeronauk, te same vjernike – je da je vjeronauk kontradiktoran znanosti. U javnosti se često nameće stajalište da su znanost i vjera u proturječju, a zapravo duhovnost i znanost nisu na suprotnim stranama. Da je to istina potvrđuje i sama povijest Crkve koja je prva poticala napredak znanosti, pokretala sveučilišta, otvarala knjižnice i škole, što čini i dan danas. Da ne idemo preduboko, neki od najvećih znanstvenika bili su gorljivi vjernici. Čak i sami udžbenici katoličkog vjeronauka (u Hrvatskoj) naglašavaju kako ni teorija velikog praska ni evolucije nisu u suprotnosti s katoličkom vjerom.
Počesto se u hrvatskoj javnosti navodi i činjenica da je vjeronauk diskriminira (priče o učenicima na hodnicima etc…). To je apsolutno neistina jer vjeronauk može upisati svatko, te se na vjeronauku ne ocjenjuje nečija vjera, nego znanje iz tog predmeta, jednako kao i iz svakog drugog školskog predmeta. Ljevica, pozivajući se na famozni argument “sekularnosti” nastavu vjeronauka u školskim klupama počesto dovodi pod znak pitanja, što sa sekularnošću nema puno veze. Neke puno “sekularnije” države od Hrvatske imaju normalnu nastavu vjeronauka u svojim obrazovnim ustanovama. Najvažnije od svega, preko 90 posto učenika u hrvatskim školama upisuje vjeronauk što nam jasno sugerira da je vjeronauk poželjan u hrvatskim školama, te da se protiv vjeronauka bori glasna manjina potpomognuta svojim sumnjivim medijskim financijerima.
Vjeronauk u školama i argumenti za isti
Od samog početka školskog sustava vjeronauk je bio sastavni dio svakog formalnog obrazovanja na Zapadu. Iz škola je izbacivan jedino u vrijeme totalitarnih sustava. Vjeronauk ima nemjerljiv utjecaj na promoviranje mnogih vrijednosti, među kojima su i one poput sekularnosti i tolerancije. Vjeronauk nije samo koristan za školski sustav, nego i za cijelo društvo.
Teolog i svećenik Tomislav Šagud navodi šest važnih argumenta, od kojih izdvajam četiri. Prvi važan argument za vjeronauk je onaj antropološki. Vjeronauk promišlja religijska i vjerska pitanja te pomaže učenicima da suoče s konceptima vjere i religioznosti, istine i smisla, tumačenja čovjeka i svijeta. Vjeronauk pomaže odgovoriti na temeljna ljudska pitanja tko sam ja, koji je smisao svega, kako biti sretan? Drugi važan argument je kulturno-povijesni. Vjeronauk na kompetentan način uvodi u razumijevanje kršćanske vjere koja je oblikovala život i kulturu europskih naroda. Bez upoznavanja s vjerom, pa premda i čisto informativno, čovjek ostaje zakinut za mogućnost cjelovitog doživljavanja i shvaćanja kulture u kojoj živi i povijesti koja je oblikovala naše društvo. Treći argument je onaj društveni. Prema Šagudu, vjeronauk uči relativizirati sve ovosvjetske, neopravdane zahtjeve za apsolutnošću te tako osposobljava učenike za izgradnju kritičkog i angažirano-djelatnog stava prema stvarnosti i životu. Poglavito čuva od površne vjere i fundamentalizma. U raznim sektama i ideologijama završavaju uglavnom oni koji se najvažnijim životnim pitanjima nisu puno bavili, pa su na kraju prihvatili vrlo plitke odgovore. Osobu koja je kvalitetno oformljena u vjeri vrlo je teško izmanipulirati na ovom području. Vjeronauk je pedagoški utemeljen, a škola je dužna učenicima posvijestiti i kompetentno protumačiti religiozno poimanje života. Ako škola ne pruži kvalitetan i sustavan odgovor koji je u skladu s ljudskim pravima i razumom, učenik će naići na vrlo loše odgovore u raznim ideologijama i kultovima, koji će ga usmjeriti prema ekstremizmu i nerazumnosti. Vjeronauk ne indoktrinira, ne dogmatizira i ne odgaja vjerske fanatike, nego upravo izostanak vjeronauka tome pridonosi.
Prije više od 400 godina, 15. rujna 1616. godine Katolička Crkva osnovala je prvu javnu školu sa slobodnim upisom u Europi. Time je otvorila put današnjem sustavu javnog školstva. Vjeronauk je od samog početka bio dio školskih sustava te se tu zadržao i do danas (s iznimkom u vrijeme totalitarističkih režima). Pored toga, kršćanska tradicija sastavni je dio kuturnog i duhovnog nasljeđe Zapada i kao takva neizbirisva je. Radi svega toga, vjeronauk mora ostati dio školskih sustava.
*stavovi izneseni u ovom članku ne odražavaju stavove portala kroativ.at
Robert Pandža
Foto: hip.ba
Religija
Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih
Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.
Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.
Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.
Dušni dan
Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.
Religija
Katolici danas slave blagdan Velike Gospe
Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.
Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.
Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.
- Prosječne plaće u Austriji negdje su i oko 3600 eura
- Kultura branja gljiva u Austriji
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
Hrvati u BiH
Tisuće mladih na 35. Festivalu mladih u Međugorju
I po 35. put nakon 1989. kada je na poticaj fra Slavka Barbarića održan prvi Festival mladih, ponovno su se zavijorile brojne zastave ispred glavnog oltara crkve sv. Jakova.
Već za vrijeme krunice u 18 sati klupe su bile prepune hodočasnika. U 19 sati započelo je svečano otvaranje 35. Mladifesta pjesmom „Hosana u visini“ koju je izveo međunarodni zbor i orkestar obučen u tirkizne majice Mladifesta i animirane pokretima te tradicionalnim defileom predstavnika iz pristiglih zemalja, njih čak 80, koje je redom čitao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, piše međugorje.info.
Nakon mimohoda započelo je Euharistijsko slavlje svečanom procesijom do vanjskog oltara gdje je sa mons. Aldom Cavalliem i još osmoricom biskupa i brojnim svećenicima (u koncelebraciji je bilo ukupno 640 svećenika) došao večerašnji predslavitelj, apostolski nuncij za BiH, mons. Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskupa Chullikatta, naslovnog nadbiskupa Ostre, apostolskim nuncijem u BiH i u Crnoj Gori papa Franjo imenovao je 1. listopada 2022. Nakon što ga je fra Zvonimir najavio i pozdravio, pozdravio je i mons. Aldu Cavallia koji je zatim pročitao poruku Pape Franje mladima:
PORUKA PAPE FRANJE MLADIMA:
Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.
Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.
Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.
Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.
Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.
Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.
You must be logged in to post a comment Login