Od danas (16.9.2024.) njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.

S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli šengenski sustav. Naime, u šengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.

Schengen – kontrole samo kao posljednja opcija

Kontrole na unutarnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.

Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.

Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD).

Stotine iznimaka u šengenskoj zoni

Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica šengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutarnjim granicama. Od 2006. godine ukupno je bila prijavljena 441 kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produljuju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskog pritiska, ruske špijunaže ili sportskih događaja.

Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.

Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tijekom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoeuropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve, što je uzrokovalo nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.

Nasumične provjere na autocestama

Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente, samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.

Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage već su preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz ministarstva unutarnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.

Luksemburški ministar unutarnjih poslova Leon Gloden izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.

Faeser želi spriječiti ilegalne ulaske

Njemačka ministrica unutarnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju ilegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutarnjih poslova Herrmann.

Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili u prvu zemlju ulaska u šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.

Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.

50 posto nije moglo ući u Njemačku

Savezna policija Njemačke priopćila je da je od siječnja do srpnja ove godine 34.000 osoba pokušalo ilegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliki je stvarni broj pokušaja ilegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.

Mađarska, koja trenutna predsjedava Europskom unijom, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Čini se da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je da nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u priopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.

Policija u Donjoj Austriji izvijestila je o još dva smrtna slučaja. Dvije starije osobe, u dobi od 70 i 80 godina, ostale su zarobljene u svojim kućama zbog bujice. Oba muškarca poginula su u okrugu St. Pölten.

Karl Nehammer, austrijski kancelar, rekao je da su austrijske oružane snage raspoređene u područjima pogođenim olujom i da je 2400 vojnika u pripravnosti kako bi pomogli u punjenju vreća s pijeskom, evakuaciji ljudi ili raščišćavanju.

Obilne kiše nastavit će se i u novom tjednu. Morate li ići na posao u trenutnom olujnom kaosu?

U istočnim krajevima od petka neprestano pada kiša, a tijekom vikenda je bilo velikih problema, osobito u Donjoj Austriji. U Beču je poplava bacila na koljena gotovo sve linije podzemne željeznice, a Wiener Linien najavio je da do srijede neće imati redovan promet.

Također i Ministarstvo obrazovanja o aktualnim događanjima. Tisućama učenika bit će dopušteno da u ponedjeljak ostanu kod kuće. Zbog sigurnosne situacije, studenti i učenici “čije je mjesto stanovanja izravno pogođeno teškom vremenskom nepogodom automatski će biti oslobođeni pohađanja nastave u ponedjeljak, 16. rujna”, priopćilo je u nedjelju ministarstvo.

Isto tako, učenici se automatski opravdavaju ako ne mogu doći u školu “jer ne mogu doći do škole zbog prepreka u javnom prijevozu ili zato što bi odlazak u školu bio preopasan zbog štete od oluje i poplave”. Isti propis vrijedi i za nastavnike i administrativno osoblje u školama.

Ali što je s onima koji u ponedjeljak moraju na posao? Vodič Radničke komore na temu “Rad u borbi protiv klimatskih promjena” odgovara na najvažnija pitanja. Brošura je dostupna na ovoj poveznici.

U slučaju nevremena, osnovno pravilo je: Kao zaposlenik, morate učiniti sve što je razumno kako biste stigli na posao. “Ako i dalje nije moguće doći na posao na vrijeme ili ako uopće nije moguće putovati, to predstavlja nesposobnost za rad tijekom trajanja odsutnosti”, kaže AK. Poslodavac mora biti odmah obaviješten, koliko je tehnički moguće.

Zakon propisuje da ako se očekuju prepreke na putu do posla – primjerice zbog medijskih napisa i upozorenja – one se moraju uzeti u obzir. To uključuje raniji odlazak na posao; čak i u slučaju nepredviđenih smetnji u prometu, morate pokušati doći do tvrtke – čak i zaobilaznim putem. Ni pod kojim okolnostima se ne smije očekivati ​​da ćete sebe dovesti u opasnost. Ako putovanje predstavlja opasnost za život i zdravlje, primjenjuje se pravo na spriječenost rada.

Ako vas poslodavac ranije pošalje kući zbog oluje, to je obično odsustvo s posla. “U ovom slučaju, sati rada koji su odrađeni tog dana moraju se priznati”, kaže se. Ne smiju se unositi minus sati.