Grad Beč povukao je oštre mjere protiv ilegalnog podnajma gradskih stanova putem Airbnb-a. Oko 100 stanara godinama je svoje stanove nelegalno iznajmljivalo turistima, čime su prekršili uvjete najma. Grad ih sada kažnjava otkazima ugovora, doživotnim zabranama stanovanja u gradskim stanovima i zahtjevima za povrat ostvarenih prihoda.

U razdoblju od 2012. do 2022. čak 250 stanara oglašavalo je svoje stanove na Airbnb-u, a njih stotinu znatno je prekoračilo dopuštene granice podnajma. Grad je reagirao opsežnim istragama, uključujući angažiranje privatnih detektiva i tužbom protiv Airbnb-a, koja je 2022. završila presudom Vrhovnog suda. Od tada Airbnb mora blokirati oglase za gradske stanove u Beču i otkrivati ostvarene prihode.

Dosad je 70 stanara svoje stanove već dobrovoljno vratilo i suočeno je s doživotnom zabranom najma u bečkom gradskom stambenom sustavu. Od njih se također traži povrat novca zarađenog ilegalnim iznajmljivanjem. Preostalih 30 stanara dobilo je upozorenja i pozive na iseljenje, osim ako ne postoji hitna potreba za stanovanjem.

U dva teža slučaja već su uručeni službeni otkazi ugovora. Stanari koji su stanove iznajmljivali povremeno i još uvijek žive u njima dobivaju pismena upozorenja.

Gradske vlasti poručuju da u Beču nema mjesta za zlouporabu socijalnog stanovanja i da se gradski stanovi ne smiju koristiti za profit.

Od 1. lipnja tisuće austrijskih svinjogojaca mogli bi se naći pred zatvaranjem svojih farmi – jer većina njih još uvijek koristi rešetkaste podove u svinjcima, a upravo takva praksa postaje nezakonita s početkom ljeta.

Zabrana punih rešetkastih podova stupa na snagu bez dodatnog prijelaznog razdoblja, što znači da će za šest tjedana veliki broj svinjskih farmi biti u suprotnosti sa zakonom.

Većina austrijskih svinja na rešetkastim podovima

Čak 70 posto svinja u Austriji uzgaja se na punim rešetkastim podovima. “Takav način držanja zapravo je u suprotnosti s našim Zakonom o zaštiti životinja”, izjavila je Veronika Weissenböck, voditeljica kampanje organizacije “Četiri šape”. Od 2023. godine zabranjena je gradnja novih objekata s tim sustavom, ali većina postojećih farmi još uvijek koristi stare metode.

Na rešetkastim podovima oko 92 posto svinja razvije upalu sluznih vrećica, a gotovo sve životinje imaju zadebljanja i oštećenja na koži. Osim toga, bez stelje, svinje nemaju mogućnost prirodnog ponašanja ni dostatnu mentalnu stimulaciju. U mnogim farmama također nedostaju odvojeni prostori za ležanje, aktivnost i nuždu.

Ustavni sud ukinuo prijelazno razdoblje

Zabrana je donesena još 2022. u austrijskom parlamentu, s prijelaznim razdobljem do 2040. godine. No, Ustavni sud je početkom 2024. godine ukinuo to razdoblje, ocijenivši da je 17 godina predug rok i da nema opravdanja za takvo odugovlačenje.

Iako je prošlo više od godinu dana, nova zakonska regulativa još nije donesena. Prema vladinom programu, nova prijelazna pravila trebala bi biti definirana do kraja svibnja. Ako vlada u tome ne uspije, većina svinjskih farmi postaje nezakonita već od 1. lipnja.

Farmeri zabrinuti, aktivisti zahtijevaju hitnu zabranu

Franz P., svinjogojac iz istočne Austrije, izražava zabrinutost: “Od 1. lipnja moj svinjac postaje nezakonit.” Peter Schmiedlechner iz Slobodarske poljoprivredne udruge tvrdi kako će ova zabrana dodatno ugroziti ionako teško stanje u poljoprivredi, uz pad kupovne moći, birokratske prepreke i pritiske iz EU-a.

S druge strane, Martin Balluch iz Udruge protiv tvorničkog uzgoja životinja traži trenutačnu zabranu, bez čekanja. “Radi se o sustavu držanja koji neminovno vodi prema okrutnosti prema životinjama. Jedina prihvatljiva alternativa je potpuna zabrana betonskih rešetkastih podova i obavezna duboka, mekana i čista stelja, s dovoljno prostora da sve životinje mogu ležati jedna uz drugu u miru.”

U intervjuu za ORF povodom predstojećih izbora u Beču 2025., aktualni gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) izjavio je kako mu je cilj ponoviti izborni rezultat iz prošle godine, kada je njegova stranka osvojila 41,5 % glasova. Istaknuo je da bi Beč trebao imati stabilnu dvostranačku koaliciju, ali je isključio mogućnost suradnje s FPÖ-om.

Lakši pristup austrijskom državljanstvu

Ludwig je posebno naglasio potrebu za olakšavanjem uvjeta za stjecanje austrijskog državljanstva. Prema njegovim riječima, trenutni kriteriji – osobito financijski uvjeti – previše su strogi. Mnogi ljudi koji rade u slabije plaćenim zanimanjima ne mogu si priuštiti troškove postupka. Upozorio je i da trećina punoljetnih osoba u Beču nema pravo glasa, jer nemaju državljanstvo, što smatra problematičnim za demokratsku reprezentaciju.

Stav prema migracijama i socijalnim davanjima

Ludwig je odbacio tvrdnje da je visina socijalne pomoći u Beču uzrok većeg doseljavanja, rekavši da pet saveznih pokrajina troši više na socijalne transfere po glavi stanovnika nego Beč. Prema njemu, radi se o mitu koji ne odgovara stvarnosti.

Također je predložio reformu socijalnog sustava, koja bi uključivala:

• aktivaciju svih radno sposobnih osoba putem Zavoda za zapošljavanje (AMS),
• uvođenje dječjeg temeljnog osiguranja,
• i rezidencijsku obvezu za korisnike pomoći.

Obrazovni sustav pod opterećenjem

Govoreći o izazovima u obrazovanju, Ludwig je priznao da je bečki obrazovni sustav pod velikim pritiskom, djelomično i zato što Beč preuzima integracijske zadatke i za druge pokrajine. Kao primjer naveo je integraciju 4.500 ukrajinske djece tijekom prošle školske godine. Najavio je zapošljavanje dodatnog osoblja u školama i vrtićima.

Ludwig je izrazio spremnost za sudjelovanje u budućim mjerama štednje na saveznoj razini, ali je naglasio kako većinu državnog proračuna kontrolira savezna vlast, a ne gradovi i regije.

Na kraju je istaknuo da je otvoren za koalicije s različitim strankama – osim s FPÖ-om, s kojim smatra da postoje prevelike razlike u pogledu na društvo i ljude.