Beč
Vandalizam na bečkim grobljima: Oskrnavljeno 60 grobova
Beč – Serija skrnavljenja grobova u glavnom gradu Austrije ne jenjava: Od ljeta 2024. zabilježeno je čak 60 slučajeva teškog vandalizma na više bečkih groblja. Posebno su pogođene grobnice pripadnika romske i sintske zajednice, a u pojedinim slučajevima skrnavljeni su i grobovi žrtava holokausta. Policija traga za počiniteljima i sumnja da se radi o organiziranoj skupini.
Šok i tuga među obiteljima
Jedan od najpotresnijih slučajeva dogodio se početkom siječnja, kada je nepoznata osoba provalila u obiteljsku grobnicu obitelji Kofron. Dva lijesa su nasilno otvorena. „Naši mrtvi su napadnuti. To je za nas najgore što može postojati – da ih netko dirne, da dira njihove stvari“, izjavila je članica obitelji Natascha Kofron za emisiju „Wien heute“.
Ciljana i brutalna metoda
Prema izjavama svjedoka, vandali su ciljali na određene grobnice i pritom koristili sofisticirane metode: rezali su silikonske fuge, pomoću poluga otvarali teške kamene ploče i nasilno ulazili u grobnice, gdje su otvarali lijesove. Na groblju Großjedlersdorf, ali i na drugim lokacijama u Donaustadtu, Floridsdorfu i Simmeringu, policija je pronašla slične tragove.
Neprocjenjiva šteta i teškoće u istrazi
Iako je u svakom slučaju provedena detaljna analiza mjesta događaja, uključujući i provjere nadzornih kamera, policija se suočava s velikim teškoćama – zbog specifičnih uvjeta na grobljima, pronalazak korisnih tragova izuzetno je težak. Prema riječima glasnogovornice policije, Julije Schick, zasad još uvijek nema konkretnih osumnjičenih.
Vlasnici grobova nisu imenovani iz razloga zaštite podataka i iz taktičkih razloga u istrazi. Također, nije potvrđeno je li došlo do krađe, no sve upućuje na to da su počinitelji tragali za dragocjenostima.
Sumnja na potragu za zlatom – ali plijen ne vrijedi rizika
Natalie Bordt, pastoralna radnica bečke nadbiskupije za Sinte, Rome i Jenische, smatra da su provalnici u grobnicama očekivali vrijedne predmete poput zlata i nakita. „Unutra nema ništa više nego što ima i u drugim grobnicama – eventualno vjenčani prsten, lančić ili krunica“, objašnjava Bordt. No, ukupna materijalna šteta procjenjuje se na preko 200.000 eura.
Pozivi na veću zaštitu i pomoć
Zbog sve češćih napada, iz zajednice dolazi sve više poziva vlastima na djelovanje. Osim većeg prisustva policije na grobljima, traži se i konkretna financijska pomoć za obitelji koje si ne mogu priuštiti popravke uništenih grobnica.
„Grad Beč, uprava groblja, moraju se ozbiljnije posvetiti ovom problemu – do sada toga nije bilo u dovoljnoj mjeri“, zaključuje Bordt. Za mnoge pogođene obitelji, osim materijalne štete, ostaje i duboka emocionalna rana.
Beč
Umirovljenica u Beču prevarena za 20 tisuća eura
U Beču, u četvrtak poslijepodne, 69-godišnja umirovljenica postala je žrtvom sofisticirane prijevare koja je rezultirala gubitkom od 20.000 eura.
Nepoznati muškarac nazvao je umirovljenicu i predstavio se kao zaposlenik banke, upozorivši je na navodni pokušaj prijevare na njenom računu. Kako bi “osigurala” svoj novac, žena je povezana s osobom koja se predstavila kao policajac.
Žrtva, zbunjena i uplašena, uzela je taksi do banke, podigla 20.000 eura i predala novac osobi koja se predstavljala kao službeni predstavnik. Prevara je otkrivena tek naknadno. Istraga je u tijeku, a policija nastavlja s radom na slučaju.
Beč
Skandal u Beču: Direktor pozvao ekipu Putinove televizije u školu
U Beču je izazvana velika polemika nakon što je direktor škole u Floridsdorfu, Christian Klar, pozvao ekipu ruskog propagandnog kanala „Rossija 1“ da posjeti njegovu školu. Ovaj potez je izazvao oštru osudu od strane bečke obrazovne vijećnice i zamjenice gradonačelnice Bettine Emmerling (NEOS), koja smatra da bi za ovaj „neprihvatljiv postupak“ trebale uslijediti jasne posljedice.
Emmerling je osudila ponašanje direktora Klara kao „neprihvatljivo“, naglašavajući da bi cijela situacija trebala biti temeljito istražena, posebno u kontekstu zaštite djece. TV ekipa ovog ruskog državnog kanala, koji je pod kontrolom predsjednika Vladimira Putina, snimala je djecu u školi bez pristanka roditelja, što je dodatno podiglo buru. Klar sada pokušava distancirati od tog postupka, naglašavajući da nije znao ruski jezik niti je angažirao prevoditelja prilikom poziva TV ekipi.
Bettina Emmerling podržava prijedlog da „Obrazovna direkcija donese jasne zaključke u vezi s ovim slučajem“. Međutim, naglasila je da nema ovlasti za izravno djelovanje, jer mjere može poduzeti samo Obrazovna direkcija koja je nadležna za obrazovne ustanove na razini države. Ta institucija već istražuje slučaj, a konačni zaključak neće biti dostupan javnosti dok se postupak ne završi.
Obrazovna direkcija je za „Krone“ potvrdila da će slučaj biti pomno istražen i da će o poduzetim mjerama obavijestiti javnost, no u isto vrijeme naglašava da neće dijeliti nikakve informacije o mogućim sankcijama do završetka istrage.
Beč
Politika štednje u Beču dovela stotine ljudi u problem: Zatvara se važna institucija
Nakon više od 40 godina, socijalno-psihijatrijski centar Caritasa u bečkom okrugu Margareten zatvara svoja vrata, ostavljajući oko 100 osoba s kroničnim psihičkim oboljenjima bez pomoći.
“Socijalna hladnoća koja trenutno vlada Bečom smatram vrlo problematičnom. Ovaj centar pruža podršku ljudima – bez njega prijete ozbiljne praznine u sustavu pomoći”, rekao je Michael Luxenberger, predsjednik okruga iz stranke Zeleni. Za njega je jasno: zatvaranje će pogoditi ne samo korisnike, već i cijelu zajednicu. “Tko napusti psihički oboljele, ugrožava socijalnu koheziju grada”, izjavio je Luxenberger.
S druge strane, Christoph Lipinski, SPÖ vijećnik u Margaretenu, ne razumije razlog zbog kojeg su se podigle tenzije. On brani politiku štednje, naglašavajući da su rezovi “bolni, ali nužni”. Krivicu za trenutnu situaciju, prema njegovim riječima, snosi savezna politika: nedostatak udjela u prihodima, porezne reforme bez financijske pokrivenosti i milijarde eura troškova koje Beč mora snositi.
“Dalje ulažemo u obrazovanje, stanogradnju, zaštitu klime i ključne socijalne usluge”, ističe Lipinski. Grad ne štedi na ženskim skloništima, zaštiti od nasilja ili osobama s invaliditetom. Zatvaranje socijalno-psihijatrijskog centra smatra “bolnom, ali neizbježnom mjerom”, zaključuje.
