Plan koji je predložio savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP) da se medicinska skrb za tražitelje azila ograniči suočava se s oštrim protivljenjem. Ovaj prijedlog naišao je na kritike, a posebno sindikat radnika u zdravstvu (ÖGK) i Liječničku komoru.

Andreas Huss, predsjednik radnika u zdravstvenoj osiguravajućoj kući ÖGK, upozorava da bi primjena tog prijedloga bila vrlo teško provediva. Iako je u pravu da u Njemačkoj postoji sličan sustav, gdje tražitelji azila imaju pristup zdravstvenoj zaštiti tek nakon 18 mjeseci, u Austriji su oni trenutno u potpunosti osigurani kroz osnovnu zdravstvenu zaštitu i obično imaju e-card. Huss također navodi da čekanje na operacije nije specifično za tražitelje azila, već je povezano s ograničenim kapacitetima bolnica.

Zabrinutost zbog prijedloga izrazila je i FPÖ, a posebno socijalna glasnogovornica Dagmar Belakowitsch koja je kritizirala Hussove tvrdnje kao „potpuno nerealne“. Optužila ga je za „svjesnu obmanu javnosti“, ističući da bi ograničavanje medicinskih usluga zapravo moglo postati skuplje od postojećeg sustava.

Liječnička komora, s druge strane, naglašava da su obvezni liječiti sve pacijente, bez obzira na njihovu nacionalnost, pozivajući se na Hipokratovu zakletvu i zakone koji liječnicima nalažu da se posvete svakom pacijentu.

Lukas Gahleitner-Gertz iz Asylkoordinationa izrazio je zabrinutost da bi ovo mogao biti prvi korak prema stvaranju „društva dvije klase“, gdje bi i druge skupine kasnije imale pristup samo osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Također je upozorio da bi ograničena medicinska skrb mogla dovesti do kroničnih bolesti, što bi na kraju moglo povećati troškove.

S prijedlogom se ne slažu ni koalicijski partneri ÖVP-a – SPÖ i NEOS – koji također nisu oduševljeni idejom ograničavanja prava tražitelja azila na medicinsku skrb.

Iako je unutarnji ministar Gerhard Karner (ÖVP) izrazio povjerenje da će osnovna medicinska skrb za tražitelje azila biti uvedena, naglasio je da je ovo „apsolutno ispravno i nužno“. Karner je također dodao da je zdravstvena zaštita za tražitelje azila u Austriji ipak bolja nego u mnogim zemljama iz kojih dolaze.

Međutim, zdravstveni znanstvenik Kayvan Bozorgmehr s Bielefeldskog sveučilišta smatra ovu argumentaciju „neproduktivnom“. Prema njegovim riječima, studije u Njemačkoj pokazale su da su troškovi zdravstvene zaštite za tražitelje azila u osnovnoj zdravstvenoj zaštiti 40 posto viši nego kada bi imali pristup zakonskoj zdravstvenoj osiguranju. Bozorgmehr postavlja pitanje: „Hoćemo li smanjenje troškova za austrijske pacijente koji čekaju na liječenje donijeti tako što ćemo im omogućiti kasnije liječenje?“