Connect with us

Religija

Uskrsna čestitka zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića

Published

on

Kardinal Josip Bozanić uputio je tradicionalu uskrsnu čestitku. Bozanić u obraćanju govori o vremenima raznih odvojenosti i poljuljanih sigurnosti. Mnogo je onih koji pate, a svačiji život može promijeniti snaga Isusova uskrsnuća, naglašava kardinal, taj prijelaz iz ropstva zla u slobodu dobra. Čestitku kardinala Bozanića prenosimo u cijelosti.


Poštovani slušatelji i gledatelji u Domovini i inozemstvu,
draga braćo i sestre!

1. Uskrs je središnji kršćanski blagdan. Da Krist nije uskrsnuo, ne bi bilo ni kršćana, ni Crkve, niti kršćanske vjere. Sve bi završilo na Veliki petak sa zapečaćenim Isusovim grobom.

Isus je bio razapet na križu, ali On je uskrsnuo. Taj je događaj u temelju naše vjere i naše nade. Da Krist nije uskrsnuo, kršćanstvo bi izgubilo svaku vrijednost, a svekoliko poslanje Crkve bilo bi uzaludno. Evanđeoski navještaj započeo je Isusovim uskrsnućem i od toga uvijek iznova počinje.

2. Crkva svakom pojedincu i svim ljudima ne prestaje naviještati: Krist je uskrsnuo! Taj navještaj, kojim počinje novi svijet oslobođen ropstva grijeha i smrti, mi vjernici ponavljamo riječima, ali još više svjedočanstvom vlastitoga života. Naime, Krist Uskrsli je izlazak, prijelaz čovjeka iz ropstva grijeha i zla u slobodu ljubavi i dobra.

Bog je uistinu Život. Bog je Život, i to samo Život. A Božja slava jest: živi čovjek. Uskrsnućem Isusa Krista Bog nas je oslobodio ropstva grijeha i smrti te nam je otvorio vrata vječnog života.

3. Koje značenje za čovječanstvo ima Isusovo uskrsnuće? Ono svjedoči da je Božja ljubav jača od zla i same smrti. Isusovo uskrsnuće može promijeniti naš život, može učiniti da procvjetaju pustinje našega srca. To učini samo Božja ljubav.

Vjerovati u Boga znači vjerovati da nas Bog doista ljubi, da je živ i prisutan među nama, da na otajstven način djeluje u našoj povijesti. Vjerovati u Boga znači da nas Bog ne napušta, da svojom beskrajnom providnošću izvlači dobro iz zla, koje nas okružuje.

Stoga »Kristovo uskrsnuće posvuda širi klice toga novoga svijeta; i ako ih se odreže, one ponovno niču, jer je Gospodinovo uskrsnuće već prodrlo u skriveno klupko ove povijesti, jer Isus nije uskrsnuo uzalud«. Papa Franjo svima upravlja direktan poziv: »Ne ostanimo na margini te povorke žive nade!« (EG, 278).

Isus je umro i uskrsnuo jednom zauvijek i za sve, ali snaga Kristova uskrsnuća, taj prijelaz iz ropstva zla u slobodu dobra, treba se događati u svakom trenutku našega života, u redovitim prilikama našega postojanja, u svakodnevnom životu, jer tko vjeruje u Isusa Uskrsloga ima život vječni.

4. Braćo i sestre, još uvijek osjećamo duboke tragove potresa u raznim područjima života, a i pandemija koronavirusa ne prestaje. Dapače, posljednjih se dana susrećemo s pojačanim širenjem te pošasti.

Stoga, dok svima preporučujem razboritost i odgovornost u svakidašnjem ponašanju, pozivam sve da i ovih dana svoje molitve uzdižemo svemogućem Bogu, jedinom utočištu u ljudskoj nemoći, kako bismo, dok traje ovo vrijeme nevolja, svi pronašli utjehu u Božjem milosrđu.

5. Molimo dobrog Boga da milostivo pogleda na patnju svojih sinova i kćeri, pritisnutih bolima sadašnje pandemije, da svojom milošću ublaži trpljenja bolesnih, podari snagu onima koji se za njih brinu, a vječni pokoj i puninu otkupljenja našim dragim pokojnima.

Molimo i za sve one koji pate od posljedica pandemije, da Bog i Gospodin naš udijeli zdravlje bolesnima, snagu zdravstvenomu osoblju, utjehu obiteljima koje ih prate i s njima pate.

6. Braćo i sestre, u ovim vremenima raznih odvojenosti i poljuljanih sigurnosti, posebno molim za naše obitelji, koje se potvrđuju kao istinska životna uporišta, kao potrebni prostori ljudskog zajedništva te Božje blizine i ljubavi.

Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje, primite ovu moju uskrsnu čestitku kao izraz ljudske blizine, jer ste dio mojih molitava i preporuka Gospodinu vaših nakana i životnih poteškoća.

S posebnom pak ljubavlju molim za našu domovinu Hrvatsku i sve njezine građane, da nas Uskrsli Gospodin obdari snagom svoga obnoviteljskog Duha radosti i mira.

Draga braćo i sestre, Bog nas nije napustio!

Uskrs nas vodi prema Životu.

Gospodin nam i ove godine otvara prostore novoga života, dajući nam milost slavlja Uskrsa, za koji molim da svima bude blagoslovljen.

Svima želim SRETAN USKRS!


Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih

Published

on

By

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.

Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.

Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.

Dušni dan

Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.

Continue Reading

Religija

Katolici danas slave blagdan Velike Gospe

Published

on

gospa

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.

 



Continue Reading

Hrvati u BiH

Tisuće mladih na 35. Festivalu mladih u Međugorju

Published

on

I po 35. put nakon 1989. kada je na poticaj fra Slavka Barbarića održan prvi Festival mladih, ponovno su se zavijorile brojne zastave ispred glavnog oltara crkve sv. Jakova.

Već za vrijeme krunice u 18 sati klupe su bile prepune hodočasnika. U 19 sati započelo je svečano otvaranje 35. Mladifesta pjesmom „Hosana u visini“ koju je izveo međunarodni zbor i orkestar obučen u tirkizne majice Mladifesta i animirane pokretima te tradicionalnim defileom predstavnika iz pristiglih zemalja, njih čak 80, koje je redom čitao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, piše međugorje.info.

Nakon mimohoda započelo je Euharistijsko slavlje svečanom procesijom do vanjskog oltara gdje je sa mons. Aldom Cavalliem i još osmoricom biskupa i brojnim svećenicima (u koncelebraciji je bilo ukupno 640 svećenika) došao večerašnji predslavitelj, apostolski nuncij za BiH, mons. Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskupa Chullikatta, naslovnog nadbiskupa Ostre, apostolskim nuncijem u BiH i u Crnoj Gori papa Franjo imenovao je 1. listopada 2022. Nakon što ga je fra Zvonimir najavio i pozdravio, pozdravio je i mons. Aldu Cavallia koji je zatim pročitao poruku Pape Franje mladima:

PORUKA PAPE FRANJE MLADIMA:

Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.

Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.

Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.

Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.

Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.

Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.

Continue Reading
LM