Svijet
Uskoro promjene vozačkih dozvola koje će utjecati na milijune vozača u EU?
Zabrana noćne vožnje za mlade vozače, liječnički pregledi s tečajevima uz obnavljanje znanja svakih 5 godina za sve starije od 70 godina, posebna dozvola za vozače terenaca i zajednički europski sustav kaznenih bodova.
Ovo su samo neke od najvidljivijih promjena kojima Bruxelles želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola. Predložene promjene još nisu potvrđene, ali bi kao takve mogle utjecati na milijune sadašnjih i budućih vozača, piše N1 Slovenija, prenosi poslovni.hr.
Novu direktivu trenutno ispituje saborski Odbor za promet i turizam, gdje je predloženo dosta značajnih promjena. Predložena revidirana pravila, koja bi utjecala na milijune vozača, još nisu odobrena. U Bruxellesu, gdje ističu nužnost poboljšanja sigurnosti prometa, žele da novosti stupe na snagu sljedeće godine.
Mladi vozači do 90 km/h
Među izmjenama koje je odbor predložio u najnovijem nacrtu je novo ograničenje brzine koje bi se odnosilo samo na vozače početnike. Mogli su voziti maksimalno 90 kilometara na sat, što bi u praksi značilo da teško da bi mogli pretjecati na autocestama. Povjerenstvo je predložilo i da mladi vozači nakon dvogodišnjeg probnog roka još jednom odrade glavnu vožnju s instruktorom.
Među mogućim izmjenama je i zabrana vožnje noću za mlade vozače. Zemlje članice Europske unije mogle bi im zabraniti vožnju između ponoći i 6 ujutro, prema ovom prijedlogu.
Nova pravila također bi promijenila rokove za produljenje vozačkih dozvola za starije osobe. Vozači stariji od 60 godina trebali bi obnavljati ovaj dokument svakih sedam godina, stariji od 70 godina svakih pet godina, a svi stariji od 80 godina trebali bi obnavljati svoju dozvolu svake dvije godine. Prije produljenja vozačke dozvole stariji vozači morali bi proći liječnički pregled i tečaj osvježenja znanja.
Nova kategorija
Promjene bi zahvatile i vozače većih automobila, uključujući i popularne SUV-ove. Odbor je predložio uvođenje nove kategorije B+ za automobile teže od 1,8 tona. Vozači bi za to morali izvaditi novu vozačku dozvolu, a polaganju bi mogli pristupiti samo stariji od 21 godine.
U nacrtu prijedloga članovi odbora napisali su da su sudari s težim automobilima i terencima vjerojatniji, a posljedice ozbiljnije. Predsjednica Komisije Karima Delli iz redova Zelenih također je istaknula veću potrošnju goriva i emisiju CO2.
Još jedna vidljivija promjena bilo bi uvođenje sustava kaznenih bodova koji bi vrijedio u cijeloj Uniji. Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola. Nekoliko zemalja poznaje takav sustav, uključujući i Sloveniju. Međutim, trenutno ne postoji zajednički sustav na razini cijele EU.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
