Austrija
U Austriji od ove godine žene će morati raditi više godina prije odlaska u mirovinu
Prema riječima šefa AMS-a Kopfa, postupno povećanje dobi za odlazak žena u mirovinu od 2024. pozitivno će utjecati na tržište rada. S druge strane, raste i broj nezaposlenih.
Sljedeće će godine zbog povećanja dobi za odlazak žena u mirovinu biti zaposleno još dobrih 22.000 ljudi, a do 2028. bit će ih ukupno oko 100.000 više, izračunao je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za APA-u. Istodobno, kasniji odlazak u mirovinu također bi trebao ublažiti nedostatak radne snage – pod uvjetom da poduzeća iskoriste sve veću ponudu.
Uz uredbu donesenu prije više od 30 godina i dopunjenu ove godine, standardna dob za odlazak u mirovinu za žene od sljedeće godine postupno će se uskladiti s onom za muškarce. U 2024. godini prvi put će biti pogođene ženske osiguranice rođene od 1. siječnja do 30. lipnja 1964. godine. U mirovinu se ide tek sa 60,5 godina. Za one rođene od 1. srpnja do 31. prosinca 1964. standardna dob za odlazak u mirovinu povećava se na 61 godinu. Dobna granica zatim će se do 2033. postupno podizati na 65 godina.
Kasniji odlazak u mirovinu znači da mnoge starije žene rade dulje i stoga više zaposlenika ostaje na tržištu rada. To dovodi do ravnoteže jer bi se bez regulative smanjila ponuda radne snage među domaćim stanovništvom, objasnio je Kopf. Učinak zapošljavanja povezan je i s demografskim kretanjima: starenje društva napreduje, što znači da je u Austriji sve više starijih nego mlađih ljudi u radnoj dobi.
Osim toga, iz perspektive tvrtke, više zaposlenih stvara i prostor za dodatne narudžbe, a time i veće prihode. “Dodatni broj žena u tvrtkama također znači da tvrtke prihvaćaju više narudžbi ili da trgovci prodaju više jer tamo rade iskusnije prodavačice”, objasnio je upravni odbor AMS-a. To ne samo da potiče gospodarstvo, već i otvara nova radna mjesta. U konačnici, Kopf očekuje da će uredba dati doprinos gospodarskom rastu.
Prema riječima šefa AMS-a, dodatni učinak odnosno prilike za tvrtke proizlaze iz činjenice da se sada mnoga radna mjesta uredbom moraju naknadno popuniti: žena koja radi dulje, za koju tek naknadno treba pronaći zamjenu, otvara mogućnost drugim tvrtkama da regrutiraju slobodne radnike – obično mlađe žene. Većina njih su ljudi koji se žele vratiti na posao.
S negativne strane, povećanje dobi za odlazak u mirovinu za žene također povećava broj nezaposlenih, iako u manjoj mjeri u odnosu na broj zaposlenih. “Kad god imamo više zaposlenih, veća je i nezaposlenost jer dolazi do promjena poslova i sezonskih učinaka”, kaže Kopf. Osim toga, neke žene od oko 60 već su nezaposlene.
Šef AMS-a procijenio je da će broj dodatnih nezaposlenih za 2024. biti oko 5000. Prema izračunima AMS-a, do 2028. bit će ih ukupno oko 35.000, pa će nakon 2024. doći do laganog, postupnog povećanja. To je zato što se udio nezaposlenosti povećava što je osoba starija i podložnija bolesti te što se više približava granici mirovine. Veći broj starijih nezaposlenih ne znači nužno da će ukupna nezaposlenost rasti, jer to ovisi o mnogim drugim čimbenicima, istaknuo je Kopf.
Hoće li mirovinska izmjena pridonijeti i ublažavanju nedostatka radne i kvalificirane radne snage, s Kopfovog stajališta ovisi o samim tvrtkama. Radi se o otvaranju prema starijim tražiteljima posla, a ne samo o želji da se zaposle muškarci u najboljim godinama. Sukladno tome, važno je zapošljavanje prilagoditi ženama koje, primjerice, traže honorarne poslove ili se žele vratiti na posao. Osim toga, neke bi tvrtke trebale posvetiti više pozornosti organizaciji rada primjerenoj dobi, savjetuje Kopf.
Kako pokazuje nedavno istraživanje instituta SORA u ime AMS-a, nejednak tretman na tržištu rada u Austriji je vrlo izražen. Sukladno tome, osobe starije od 50 godina i oni koji su dugo nezaposleni rjeđe se pozivaju na razgovore od mlađih kandidata i onih koji su samo kraće vrijeme nezaposleni. U studiji, za koju je sastavljeno 800 pisama, 12 posto prijava tretirano je nejednako na temelju dobi. Diskriminacija zbog dugotrajne nezaposlenosti javlja se u 7 posto prijava.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
