Austrija
U Austriji neki građani još čekaju na isplatu Klima bonusa do 290 eura
U veljači je na račune nešto manje od 400.000 Austrijanaca uplaćen Klimatski bonus u iznosu do 290 eura. No, tisuće građana, iako su imale pravo na isplatu, uzalud su ga očekivale.
Početkom veljače stotine tisuća Austrijanaca primile su do 290 eura na svoje račune u okviru druge isplatne faze Klimatskog bonusa, koja je bila planirana za 6. veljače. Do sljedećeg dana trajale su uplate, a zatim je sve ponovno utihnulo. Međutim, uskoro će doći do nove serije isplata – sredinom ožujka preostali bonusi bit će poslani putem pošte.
Tisuće građana nisu dobile uplatu
Međutim, tisuće građana nisu primile bonus, iako su imale pravo na njega. Kako navodi Ministarstvo za klimu, „oko 8.600 uplata vraćeno je zbog zatvorenih bankovnih računa“.
Očekuje se slanje 106.500 pisama s bonusom od 12. ožujka
Građani koji nisu dobili uplatu nemaju razloga za brigu – do 290 eura primit će putem pošte. Od 12. ožujka počinje slanje Klimatskog bonusa na kućne adrese, uključujući i 8.600 osoba kojima je uplata prethodno bila vraćena. Time se ukupni broj pisama povećava s prvotno predviđenih 100.000 na oko 106.500, priopćilo je ministarstvo. Očekuje se da će poštanska dostava biti završena u roku od dva tjedna.
Klimatski bonus čeka tjednima na pošti
Ako bonus stigne u obliku vaučera, važno je biti kod kuće kako biste izbjegli dodatni put do pošte. Pisma se šalju kao RSa ili RSb pošiljke, što znači da ih mora preuzeti primatelj osobno ili osoba s punomoći. U suprotnom, pismo će biti pohranjeno na pošti tri tjedna prije nego što se vrati ministarstvu. U jesen 2024. čak 89.000 osoba nije preuzelo svoje pismo s bonusom.
Što ako nisam preuzeo Klimatski bonus?
Čak i ako propustite preuzimanje, sve nije izgubljeno. Klimatski bonus možete zatražiti unutar tri godine putem online obrasca na službenoj stranici Klimatskog bonusa. To vrijedi i za bonuse iz 2022. i 2023. godine, pod uvjetom da ih još niste primili i da ste bili ispunjavali uvjete.
Često postavljana pitanja
Hoće li biti Klimatskog bonusa 2025. godine?
U ožujku će biti isplaćene posljednje tranše bonusa, a potom se očekuje kraj ove mjere. Prema proračunskim planovima ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a, za Klimatski bonus više nema prostora.
Koliki je iznos Klimatskog bonusa?
Za 2024. godinu bonus iznosi do 290 eura. Iznos varira između 145 i 290 eura, ovisno o mjestu prebivališta. Djeca i mladi do 18 godina dobivaju polovicu tog iznosa.
Tko još ima pravo na Klimatski bonus?
Bonus će dobiti svi koji ga od rujna 2024. još nisu primili, pod uvjetom da ispunjavaju kriterije. Potrebno je imati glavno prebivalište u Austriji najmanje 183 dana u prethodnoj godini te ne provesti više od pola godine u zatvoru.
Kada stižu pisma s bonusom?
Oko 106.500 osoba dobit će Klimatski bonus putem pošte od 12. ožujka. Predviđa se da će dostava trajati dva tjedna.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
