Ekonomija
Trgovci u problemima: Inflacija ‘pokvarila’ maloprodajne planove u božićnom vremenu
Deset dana prije Božića trgovci trezveno procjenjuju dosadašnje božićno poslovanje. Suočeni su s padom potrošnje i štrajkovima upozorenja.
Prosinačka neto prodaja povezana s Božićem od 1,25 milijardi eura bit će gotovo 200 milijuna eura niža od prethodne godine, a za cijelu godinu maloprodajna prodaja vjerojatno će pasti za 3,6 posto u realnom iznosu na 75,3 milijarde eura neto, pokazuje Wifo prognoza.
“Teško da je bilo nečeg sličnog u ovoj mjeri”, rekao je generalni direktor trgovinskog udruženja, Rainer Will, na tiskovnoj konferenciji u četvrtak. Zbog visokih poskupljenja potrošači su počeli znatno štedjeti. Dok je lani prosječna planirana božićna potrošnja po osobi iznosila 395 eura, sada iznosi 360 eura. U 2021. godini još uvijek je iznosila 463 eura.
Štrajkovi upozorenja u maloprodaji zbog zastoja u pregovorima o plaćama nisu optimalni, iako dosad gotovo da nisu utjecali na prodaju, rekao je Will. Sukob se mora vratiti s ulice za pregovarački stol. Poslodavci trenutno nude povećanje plaće od 8 posto. S obzirom na trenutnu situaciju u maloprodaji s padom prodaje, stečajevima i zatvaranjima, Will smatra da je ovo visoka ponuda koja bi trebala rezultirati kadrovskom uštedom. “Inače je jedina opcija stečaj ili tiho zatvaranje”, rekao je.
Will je priznao da trećina trgovaca već planira smanjiti radnu snagu do 2024. kako bi osigurali svoju ekonomsku egzistenciju. “Moramo postići kompromis i ne smijemo riskirati masovne stečajeve.” Will se pozvao na podatke udruge za zaštitu vjerovnika KSV1870, prema kojima su trgovci na malo vodeći u statistici insolventnosti ove godine s 1003 bankrota.
Osobito je loše u trgovini namještajem i elektroničkom opremom, no u problemima je i trgovina odjećom i obućom. U trgovini knjigama božićni posao ide “sjajno”, rekao je Will. Ali to ne nadoknađuje jedanaest mjeseci prije, koji su prošli loše. Ove godine moralo je zatvoriti 4 posto knjižara.
Ali Wifo je optimističan za 2024. Zbog ugovora o visokim plaćama, realni raspoloživi prihodi će naglo porasti, što će pogodovati i trgovcima, rekao je Jürgen Bierbaumer iz instituta za ekonomska istraživanja Wifo.
Ekonomija
Ugostitelj u Austriji očajan: “Početna plaća je 2000 eura plus bakšiš, ali nema radnika”
Stopa nezaposlenosti u Austriji lagano raste; trenutačno je bez posla oko 8,3 posto. Ugostiteljstvo se još uvijek muči i sa poslom i sa radnom snagom, no sezona je bila dobra. Tijekom korone mnogi su zaposlenici promijenili karijeru i nakon ponovnog otvaranja nisu se vratili na staro područje rada.
Kurt Reiter, vlasnik Gasthaus zum Hochschwab u Thörlu (Štajerska), od listopada traži uslužnog radnika, kaže za “Kleine Zeitung”. On sam stoga mora raditi u dvije smjene i uvesti dodatni dan odmora kako bi održao poslovanje.
“Početna plaća kod mene je 2000 eura neto, radno vrijeme je regulirano i u to nisu uračunate ni napojnice”, ističe vlasnik koji ne razumije nezainteresiranost. Svih ovih mjeseci nije stigla niti jedna molba za posao, a kamoli razgovor. “Kriza je svugdje, ali ljudi ipak idu vani jesti”, pa teško da postoji sigurniji posao nego u ugostiteljstvu.
Štoviše, Gasthaus zum Hochschwab je jedini u centru grada, uz dvije pizzerije. “Ja sam stanodavac u Thörlu već 28 godina i ponekad se pitam: Zašto bih više trebao raditi do smrti svaki dan”, rekao je Reiter za “Kleine”.
Ekonomija
Njemačka i dalje u ekonomskim problemima, BDP ponovno pao
Njemačka se ekonomija prošle godine ponovno smanjila. Bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas njemački Savezni zavod za statistiku.
“Ekonomska i strukturna opterećenja stajala su na putu boljem gospodarskom razvoju 2024.”, rekla je voditeljica agencije Ruth Brand. Do 2023. BDP se već smanjio za 0,3 posto.
Opterećenja njemačkog gospodarstva prošle su godine uključivala “sve veću konkurenciju za njemačku izvoznu industriju na važnim prodajnim tržištima, visoke troškove energije, još uvijek visoku razinu kamatnih stopa, ali i neizvjesne gospodarske izglede”, objasnila je Brand.
U industriji je BDP pao za 3,0 posto. Konkretno, značajni sektori poput strojarstva i automobilske industrije proizveli su znatno manje, objasnio je statistički ured. U energetski intenzivnim industrijama – kao što su kemijska i metalna industrija – proizvodnja je ostala na niskoj razini.
Visoke cijene u građevinskoj industriji
Prema informacijama, dodana vrijednost u građevinarstvu čak je pala za 3,8 posto. Glavni razlog tome je što se gradilo manje stambenih zgrada zbog i dalje visokih cijena gradnje i kamata. S druge strane, sektor usluga ukupno se razvijao pozitivno, s rastom BDP-a od 0,8 posto.
Prema statistici, investicije su lani pale za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Izdaci za osobnu potrošnju porasli su za samo 0,3 posto. “Slabljenje inflacije i povećanja plaća za mnoge zaposlenike samo su u ograničenoj mjeri mogli potaknuti kupnju”, objasnili su statističari. Izdaci za državnu potrošnju, pak, porasli su za 2,6 posto.
Izvoz je osjetno oslabio, pri čemu je izvoz robe proizvedene u Njemačkoj pao za 0,8 posto. Uvoz je blago porastao za 0,2 posto.
Ekonomija
Austrija steže remen, želi uštedjeti 6,4 milijarde eura do 2025.
FPÖ i ÖVP žele uštedjeti gotovo 6,4 milijarde eura do 2025. godine! Sada su procurile prve mjere za koje se očekuju milijarde u proračun.
Ministar financija Gunter Mayr izvijestio je u utorak EU o planovima štednje moguće plavo-crne vlade. U Austriji pregovarači šute o konkretnim detaljima. Međutim, vjerojatno će doći do velikih rezova u nekoliko područja, navodi se u izvješću:
Jasno smanjenje klimatskih subvencija Brojni vodeći projekti Zelenih se smanjuju: klimatski bonus, klimatska karta, porezne olakšice za električne automobile i solarne sustave. Očekuje se da će samo završetak klimatskog bonusa donijeti više od dvije milijarde eura.
Rezovi se očekuju i u socijalnom sektoru. Ove godine obustavlja se automatsko usklađivanje socijalnih naknada s inflacijom. Očekivana ušteda: 150 milijuna eura. Nezaposleni će tako moći zaraditi manje dodatnog novca.
No dobre vijesti su da se ne planiraju uvesti novi porezi. Jedna od opcija koja se razmatra je proširenje poreza na duhan, kockanje i digitalne proizvode.
