Panorama
Treba li ili ne PCR test? Pravila za hrvatske državljane u EU
KROATIV donosi na jednom mjestu pravila za naše čitatelje koji imaju hrvatsko državljanstvo i koji uskoro planiraju putovati.
Ponovno se vraćamo na situaciju koju smo imali prije nekoliko mjeseci, kada smo imali glavobolju od toga gdje sada treba PCR test, gdje ne treba, koliko smije biti star, gdje možemo samo biti tranzitni putnici, gdje je potrebna karantena itd.
Trenutno svaka zemlja Europske unije i susjednih zemalja ima svoja jedinstvena pravila, zbog čega je bitno napraviti jedan pregled terena prema kojem će se znati gdje hrvatski državljani imaju određena ograničenja putovanja.
Ulazak u Hrvatsku
Prvo je bitno spomenuti kako npr. hrvatski državljani iz Njemačke i Austrije, koji se ne nalaze na ‘zelenoj’ listi ECDC-a, moraju imati negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili se testirati pri dolasku u Hrvatsku te tako u izolaciji čekati rezultat testa. Budući da je samo jedan finski otok na ‘zelenoj’ listi ECDC-a, ovo pravilo za ulazak u Republiku Hrvatsku vrijedi za sve regije u Europi.
Iznimke vrijede za osobe koji su zdravstveni djelatnici, pogranični radnici, učenici, stažisti i studenti koji svakodnevno putuju u inozemstvo uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj i izvan nje duže od 12 sati, primjerice pomorce i radnike u sektoru prometa, pružatelje usluga prijevoza, diplomate te osoblje međunarodnih organizacija. Tranzit je dozvoljen u roku od 12 sati, a iznimke vrijede, kao i uvijek, za osobe koje putuju iz nužnih razloga i neophodnih zdravstvenih razloga.
Za osobe koje dolaze iz trećih zemalja (poput Bosne i Hercegovine), također je potreban negativni PCR test osim u slučaju tranzita, pograničnih radnika, diplomata, osoblja u prometnom sektoru itd. To vrijedi i za EU građane koji iz trećih zemalja dolaze u Hrvatsku.
Trenutno PCR test nije potreban za putnike koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja i Kine.
Austrija
DO 7. prosinca je potreban negativan test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata (ili je potrebno obaviti test u roku od 48 sati u Austriji). Iznimke vrijede za osobe koje dolaze iz Brodsko-posavske, Istarske, Koprivničko-križevačke, Osječko-baranjske, Šibensko-kninske, Varaždinske i Zadarske županije.
OD 7. prosinca do 10. siječnja se uvodi desetodnevna samoizolacija za sve koji ulaze u Austriju. Nakon pet dana je moguće prekinuti izolaciju uz predočenje negativnog testa, a tranzit je i dalje slobodan.
Hrvatski Autoklub (HAK) i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske izvijestili su na svojim stranicama da novo pravilo o karanteni u Austriji vrijedi od 7. prosinca. U međuvremenu su austrijski ÖAMTC i Gospodarska komora Austrije (WKO) na svojim stranicama objavili da je datum početka 19. prosinca. Novinska agencija APA piše kako “vjerojatno” 19. prosinca kreće odluka o karanteni, iako je na jučerašnjoj konferenciji na medije bio spomenut datum koji će biti “najkasnije do sredine prosinca“. Očekuje se uskoro službena informacija.
Njemačka
Svi građani koji dolaze iz Hrvatske moraju se testirati, a vrijeme do testa će se provesti u izolaciji. Ako ne želite u samoizolaciju, potrebno je donijeti test koji nije stariji od 48 sati (od ulaska u Njemačku).
Slovenija
Budući da se Hrvatska nalazi na crvenoj listi, potreban je negativan test na SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati i izveden je u državni članici EU-a, državi članici Schengenskog sporazuma ili od strane organizacije ili pojedinca koje Institut za mikrobiologiju i imunologiju te Nacionalni zdravstveni laboratorij za zdravlje i okoliš priznaju kao prikladne. Iznimke vrijede za osobe koje prevoze robu i za tranzit putnike (12 sati) te za nositelje diplomatskih putovnica.
Bosna i Hercegovina
Trenutno su granice Bosne i Hercegovine otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus. Isto vrijedi i za Crnu Goru i Srbiju.
Crna Gora
Trenutno su granice Crne gore otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus.
Srbija
Državljani Hrvatske moraju od 15. kolovoza predočiti negativan PCR test ne stariji od 48 sati, dok za građane Srbije nije potreban test.
Švicarska
Državljanima Hrvatske je još od 1. rujna obavezna 14-dnevna samoizolacija koja može trajati do negativnog rezultata testa na koronavirus.
Mađarska
Od 1. rujna je Mađarska zatvorila granice za sve putnike koji nemaju adresu stanovanja u ovoj zemlji, a ulaz je dozvoljen samo u tzv. opravdanim slučajevima. Otvoreni su granični prijelazi prema Hrvatskoj Udvar, Barcs i Leteneye, a za prekogranične radnike (do 30 km udaljenosti od granice) su otvoreni i prijelazi u Donjem Miholjcu i Baranjskom Petrovom Selu.
Italija
Trenutno su granice Italije otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus.
Češka
Trenutno su granice Češke otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus.
Antonio Šećerović / Hrvatski Autoklub (HAK)
Foto: Ilustracija – mup.gov.hr
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
