Connect with us

Austrija

Trampove odluke pogađaju Štajersku: 340 radnika voestalpinea ostalo bez posla

Objavljeno

na

Odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu sada imaju teške posljedice i za Austriju. Naime, čelični div voestalpine najavio je masovno ukidanje radnih mjesta u Štajerskoj, što je izazvalo šok u cijeloj regiji.

Prema službenim informacijama, 340 zaposlenika izgubit će posao u pogonima u Kindbergu i Mürzzuschlagu. Tvrtka voestalpine Tubulars, poznata po proizvodnji čeličnih cijevi za automobilsku industriju i naftne kompanije, najviše je pogođena novim američkim carinama na uvoz čelika.

„U pogonu je objavljena samo jedna obavijest, a ostatak informacija doznali smo iz medija“, izjavio je jedan radnik iz Kindberga koji je želio ostati anoniman. Kaže da su mnogi njegovi kolege očajni:

„Poznajem puno mladih koji su tek počeli graditi kuće i uzeli velike kredite. Sada ne znaju što će dalje. Ljudi su u strahu za budućnost.“

Prema riječima direktora koncerna Herberta Eibensteinera, od siječnja će se u Kindbergu raditi u dvije umjesto tri smjene, što znači da će između 150 i 200 zaposlenika postati višak. Tvrtka najavljuje socijalni plan za pogođene radnike, no mnogi sumnjaju da će u okolici uspjeti pronaći nova radna mjesta.

Katastrofa u voestalpineu novi je težak udarac za štajersko gospodarstvo, koje se već dulje bori s valom otpuštanja i zatvaranja industrijskih pogona.

Advertisement

Austrija

Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko ne integrira, neće dobiti novac

Objavljeno

na

Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.

Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.

Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.

Nastavi čitati

Austrija

Štednja usporava bečki megaprojekt: Izgradnja U2 i U5 kasnit će godinama

Objavljeno

na

Zbog proračunskih rezova, grad Beč mora usporiti radove na svom najvećem infrastrukturnom projektu – proširenju linija podzemne željeznice U2 i U5 (U2xU5). Kako su potvrdile gradske vlasti, iako se prva faza radova odvija prema planu, druga faza mora biti odgođena.

Nema prekida gradnje“, izjavila je pročelnica za javni prijevoz Ulli Sima (SPÖ). Ipak, rokovi se pomiču: linija U2 do Matzleinsdorfer Platza trebala bi biti gotova do 2030., dok će U5 do Frankhplatza biti završena tek tada, iako je početno otvaranje bilo planirano za 2026.. Ovom odgodom grad će uštedjeti 18 do 20 milijuna eura godišnje na troškovima održavanja.

Prema riječima direktorice Wiener Linien, Alexandre Reinagl, nema smisla istovremeno voditi dvostruku trasu između Rathausa i Karlsplatza, jer bi korist za mrežu bila mala, a troškovi visoki. Osim toga, paralelno korištenje istog dijela mreže za U2 i U5 povećalo bi rizik od zastoja i tehničkih problema.

Novi raspored radova:

  • Proširenje U5 prema Hernalsu odgađa se za 2028.
  • Proširenje U2 prema Wienerbergu pomiče se na 2030.

Reinagl objašnjava da se projekt „morao preispitati kako bi se izbjegli troškovni vrhunci“ i da će kasnije puštanje U5 (2030.) pomoći u stabilizaciji gradskog proračuna.

Cijeli projekt, poznat i kao najveća bečka investicija u klimatsku zaštitu, trebao bi biti u potpunosti završen sredinom 2030-ih godina.

Iako su ukupni troškovi još nepoznati, Sima priznaje da bi inflacija mogla dodatno poskupjeti radove:

„Da bih točno znala koliko će sve na kraju koštati, trebala bih kristalnu kuglu“, našalila se, dodajući da će o detaljima s državom razgovarati nakon dogovora o stabilizacijskom paktu.

Nastavi čitati

Austrija

Hotel u Arlbergu zapošljava samo radnike izvan EU: „Iz Austrije se nitko ni ne prijavi“

Objavljeno

na

By

Austrijski turizam već godinama muči isti problem – kronični nedostatak radne snage. Posebno u zimskim mjesecima, kada skijaške regije ovise o sezonskim radnicima. Vlada je početkom studenoga povećala kvotu za zapošljavanje osoblja iz zemalja izvan Europske unije, no prema riječima hotelijerke Elisabeth Wechselberger, to je tek djelomično rješenje.

Wechselberger vodi Alpenhotel St. Christoph na Arlbergu, gdje zapošljava oko 25 djelatnika iz cijelog svijeta. Za nadolazeću zimsku sezonu, od 1. prosinca 2025. do 15. travnja 2026., nudi zaposlenima besplatan smještaj i prehranu uz redovitu plaću. Ipak, svake godine iznova mora tražiti novo osoblje – i to najčešće izvan granica EU.

„Ove godine sam, srećom, brže nego inače popunila većinu radnih mjesta. No, još uvijek čekam radne dozvole za dvojicu zaposlenika“, rekla je za austrijski portal Heute.

„Austrijanci se ne javljaju, a kandidati iz EU ne znaju jezike“

Na natječaje se, kaže, domaći radnici uopće ne javljaju. „Iz Austrije nitko ne pokazuje interes za posao od 2.200 eura mjesečno“, ističe hotelijerka. Pritom dodaje kako su brojni kandidati iz susjednih zemalja, poput Mađarske, odbijeni jer ne govore ni njemački ni engleski. „To jednostavno ne mogu priuštiti svojim gostima koji na Arlberg dolaze i ostavljaju mnogo novca. Ne mogu u kuhinji imati prevoditelja za svaki razgovor.“

Potražnja za radnicima izvan EU

Wechselberger je zato odlučila potražiti radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije. „Iz Argentine, Pakistana, Šri Lanke, ali i iz Srbije i Turske javljaju se vrhunski stručnjaci, s iskustvom u luksuznim hotelima, koji govore po tri jezika. No najčešće sve zapne na – radnim dozvolama“, objašnjava.

Hotelijerka smatra da bi Austrija trebala dodatno olakšati proces zapošljavanja stranih radnika, osobito onih iz sektora turizma, koji su nužni za funkcioniranje industrije. „Bez njih, u sezoni ne bismo mogli otvoriti vrata“, zaključuje.

Foto: Pixabay

Nastavi čitati
LM