Situacija u zdravstvenom sustavu postaje sve ozbiljnija. Budući da se financijska rupa u Austrijskoj zdravstvenoj kasi (ÖGK) neprestano povećava, potreban je strogi plan štednje.

Austrijska zdravstvena kasa (ÖGK) ove godine očekuje gubitak do milijardu eura. Kao razlozi navode se gospodarska situacija i povećani troškovi zdravstvene skrbi zbog sve duljeg životnog vijeka stanovništva, što povećava potražnju za skupljim medicinskim tretmanima.

ÖGK planira uštedjeti 500 milijuna eura

Kako bi pokrila ovaj veliki financijski manjak, planira se povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenika – od 1. lipnja stopa doprinosa povećat će se na šest posto. Prema riječima čelnika ÖGK Petera McDonalda, time bi se prikupilo oko 300 milijuna eura: “Ovim doprinosom pomažete nam da ne moramo rezati zdravstvene usluge”, izjavio je za Ö3.

No, planira se i ušteda na skupim medicinskim pregledima. Na udaru su magnetska rezonanca i kompjutorizirana tomografija, a također se razmatra smanjenje broja naručivanja krvnih pretraga, koje se prema procjeni ÖGK prečesto provode. Ukupno, zdravstvena kasa planira uštede od 500 milijuna eura ove godine, a trenutačno pregovara s liječnicima o tome gdje bi se moglo smanjiti troškove. Cilj je da ÖGK od 2027. ponovno ostvaruje dobit.

Proračunski deficit Austrije veći je nego što se ranije mislilo. “Svi moraju dati svoj doprinos”, poručuje ministar financija. Evo što planira vlada.

Sada su na stolu konkretni podaci koji potvrđuju da je proračunska rupa Austrije još veća nego što se pretpostavljalo. U ponedjeljak je Statistik Austria objavila službene brojke za savezne države, općine i socijalna osiguranja, koji se ubrajaju u ukupni deficit. Taj deficit sada iznosi zabrinjavajućih 4,7 % BDP-a.

To znači da je Austrija znatno iznad maksimalne granice deficita od 3 % propisane unutar Europske unije, tzv. “Mastrichtske granice”. Očekuje se da će Bruxelles zbog toga pokrenuti postupak zbog “prekomjernog deficita”.

Kako je deficit toliko narastao?

Razlog za ovakav rast deficita je jednostavan: država troši više nego što prihoduje. U 2024. godini državni prihodi porasli su za 4,9 %, dok su rashodi skočili za čak 8,8 %. To je rezultiralo povećanjem državnog duga za 22,6 milijardi eura, na ukupno 394,1 milijardu eura do kraja 2024. godine. Računica kaže da sada na svakog stanovnika otpada 42.849 eura duga, što je 5,6 % više nego prethodne godine.

“Svi će morati dati svoj doprinos”

Iako je iznos od gotovo 43.000 eura po stanovniku samo teoretski, građani će osjetiti posljedice kroz štedljive mjere koje vlada planira provesti. “Svi će morati dati svoj doprinos”, izjavio je ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ).

“Situacija je ozbiljna, stoga ćemo korak po korak poduzimati sve potrebne mjere za smanjenje deficita”, rekao je Marterbauer u službenoj izjavi vlade. Smatra da je moguće prevladati ovu krizu, podsjećajući na još veći deficit od 5,38 % tijekom bankarske krize 2009. godine: “Tada smo, odgovornim zajedničkim djelovanjem vlade i saveznih država, uspjeli smanjiti deficit. Uspjet ćemo i sada.”

Sepp Schellhorn, državni tajnik za deregulaciju i birokraciju (NEOS), bio je jasan: “Ovo neće biti nimalo lako za nikoga.”

Nema dodatnog paketa štednje

Za ovu godinu planirane su uštede i povećanje prihoda u ukupnom iznosu od 6,4 milijarde eura. Unatoč većem deficitu, vlada za sada ne planira dodatne mjere štednje. “Držimo se jasno zacrtanog proračunskog puta”, naglasila je državna tajnica za financije Barbara Eibinger-Miedl (OVP).

Vlada sada želi potaknuti gospodarski rast kako bi povećala porezne prihode i stabilizirala državne financije. “Potrebna nam je zajednička akcija savezne vlade, saveznih država i općina”, poručuje Eibinger-Miedl.

Ipak, ostaje pitanje hoće li planirane mjere biti dovoljne ili će se deficit nastaviti povećavati, što bi moglo dovesti do dodatnih fiskalnih restrikcija u budućnosti.

Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.

Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.

Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.

Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.