Austrija
Tehnološka grupa Fronius ukida 350 radnih mjesta u Austriji
U gornjoaustrijskoj tehnološkoj grupi Fronius, sa sjedištem u Pettenbachu (okrug Kirchdorf), mora otići 350 zaposlenika. Pogođeni su obaviješteni u utorak – prije nego što je izvješće poslano AMS-u. Prvenstveno ta odluka utječe na zaposlenike na lokaciji Sattledt. Tvrtka je kao razlog navela “trenutnu solarnu krizu” i “stalnu slabu prodaju u poslovnoj jedinici za solarnu energiju”.
Fronius je već uradio promjene i oprostio se od leasing radnika krajem 2023. U 2024. godini uveden je interni skraćeni rad za 1300 zaposlenika solarne proizvodnje.
Situacija se nastavila pogoršavati u prva dva tromjesečja 2024. jer se solarno tržište nije oporavilo, navodi se. Izvršna direktorica Elisabeth Engelbrechtsmüller-Strauß pretpostavlja da će otpuštanje 350 zaposlenika dovoljno smanjiti troškove osoblja i da otpuštanja više neće biti.
U početku su problemi s opskrbnim lancem i procvat PV-a, potaknut energetskom krizom kao rezultatom ruskog rata protiv Ukrajine, značili da obiteljska tvrtka nije mogla isporučiti onoliko koliko je naručeno. Stoga je u proširenje proizvodnih linija na lokacijama Sattledt i Krumau 2022. i 2023. godine uloženo oko 420 milijuna eura te je zaposleno 2000 novih djelatnika.
No sada su skladišta veletrgovaca i instalatera puna i njihove se zalihe smanjuju znatno sporije od očekivanog, objasnio je predsjednik Uprave. Prognoze se nisu održale, niži troškovi energije i neizvjesnosti u pogledu subvencija rezultirali su da je ekspanzija PV sustava u Austriji bila 30 do 40 posto niža nego 2023. U Njemačkoj se tržište krovnih sustava čak prepolovilo, kaže Engelbrechtsmüller.
Tome je pridodan i problem s kojim se bori cijela europska solarna industrija: “dampinške cijene od proizvođača u Kini, koji su preplavili europsko tržište proizvodima koji su ponekad ispod troškova proizvodnje.” Europska politika još uvijek nije odgovorila na ta narušavanja konkurencije, ili nije odgovorila dovoljno odlučno. “Ovaj propust dovodi do nepovoljnog položaja u konkurenciji, što nažalost sada također utječe na zapošljavanje u Froniusu”, rekla je tvrtka.
Tehnološka tvrtka Fronius, koju je 1945. osnovao djed sadašnjeg predsjednika Uprave kao samostalnu tvrtku, ostvarila je prodaju od oko 1,6 milijardi eura u 2023. (2022.: 1,2 milijarde eura) i zapošljava oko 8000 ljudi. Posao se temelji na tri vrlo nejednaka stupa: solarni sektor čini oko 60 posto, tehnologija zavarivanja 35 posto i sektor punjenja baterija oko 5 posto.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
