Svijet
Švicarska na referendumu odlučila: Plaćanje gotovinom ulazi u Ustav
Švicarska će u svoj Ustav unijeti pravo na korištenje novčanica i kovanica švicarskog franka nakon što su birači na jučerašnjem referendumu podržali mjeru čiji je cilj zaštititi upotrebu gotovine u društvu.
Službeni rezultati pokazali su da je 73,4% birača podržalo ustavnu izmjenu koju je predložila vlada, kao odgovor na sličnu inicijativu skupine nazvane Švicarski pokret za slobodu.
Taj je pokret pokrenuo referendum nakon što je njihova inicijativa za zaštitu gotovine prikupila više od 100.000 potpisa, što je prema švicarskom sustavu dovoljno za raspisivanje nacionalnog referenduma. Njihov prijedlog na kraju je dobio 46% glasova, nakon što je vlada upozorila da dio predloženih izmjena ide predaleko.
Rezultate referenduma sinoć je na konferenciji za novinare objavila članica Saveznog vijeća Karin Keller-Sutter.
Ovim glasanjem Švicarska se pridružuje državama poput Mađarske, Slovačke i Slovenije koje su pravo na korištenje gotovine već unijele u svoje ustave. U Austriji političari također raspravljaju o mogućnosti sličnog poteza, dok se navike plaćanja sve više prebacuju na digitalne metode, osobito nakon pandemije.
Takav trend potaknuo je nagađanja da vlade žele potpuno ukinuti gotovinu kako bi lakše kontrolirale stanovništvo. Dodatne strahove izazvali su planovi Europske središnje banke o uvođenju digitalne verzije eura, zbog čega je Europska komisija predložila zakon kojim bi se zajamčila prisutnost fizičke gotovine u državama članicama.
I u Švicarskoj je tijekom posljednjeg desetljeća zabilježen pad plaćanja gotovinom. Godine 2017. više od sedam od deset plaćanja na blagajnama obavljalo se gotovinom, dok je 2024. gotovina sudjelovala u samo 30% transakcija u trgovinama, pokazuju podaci Švicarske narodne banke.
Švicarski pokret za slobodu ranije je pokretao i kampanje za smjenu nepopularnih ministara, zabranu elektroničkog glasanja te zaštitu građana od profesionalnih ili društvenih posljedica ako odbiju cijepljenje protiv covida-19, no nijedna od tih inicijativa nije završila na referendumu.
Svijet
Najpoznatija katedrala u Njemačkoj uskoro naplaćuje ulaz
Jedna od najpoznatijih znamenitosti u Njemačkoj, katedrala u Kölnu, uskoro će početi naplaćivati ulaz turistima. Cilj ove mjere, koja bi trebala stupiti na snagu u drugoj polovici godine, jest osigurati stabilnije financiranje katedrale.
Upravitelj katedrale Guido Assmann rekao je da će turistima uskoro početi naplaćivati ulaz. “Moramo povećati vlastite prihode”, izjavio je.
Tijekom 2024. godine rashodi su iznosili oko 14,2 milijuna eura, dok su prihodi bili nešto manji, oko 14 milijuna eura.
Ulaz za vjernike ostaje besplatan
Assmann je naglasio da će katedrala i dalje biti besplatna za vjernike koji dolaze na bogoslužje ili osobnu molitvu. Trenutačno se još razmatra način na koji će se naplaćivati ulaznice za turiste, a njihova cijena zasad nije određena.
Jedna od najposjećenijih znamenitosti u Njemačkoj
Katedralu u Kölnu godišnje posjeti oko šest milijuna ljudi, što je čini jednim od najposjećenijih turističkih mjesta u Njemačkoj. U većini crkava u zemlji ulaz je i dalje besplatan, a naplaćuju se uglavnom dodatni sadržaji, poput uspona na toranj ili posjeta crkvenim riznicama.
Svijet
Uvodi se najduži let na svijetu: Putnici će letjeti više od 20 sati
Australski avioprijevoznik Qantas od iduće godine planira uvesti najduži izravni let na svijetu, između Sydneya i Londona, koji bi trebao trajati više od 20 sati. Putnici će na tom letu, u sklopu projekta Sunrise, moći vidjeti dva izlaska sunca prije slijetanja.
Qantas planira uvesti linije iz Sydneya prema Londonu i New Yorku, a svaka će biti duža od 16.000 kilometara. Na tim ultra dugim rutama koristit će Airbus A350-1000ULR. Oznaka ULR znači da je riječ o verziji zrakoplova namijenjenoj letovima na vrlo velikim udaljenostima. Zrakoplov će biti konfiguriran za 238 putnika.
Najduži komercijalni let na svijetu
Novi Qantasovi letovi nadmašit će sadašnji rekord – let Singapore Airlinesa između Singapura i New Yorka, koji traje nešto više od 19 sati.
Iako postoji i duža ruta, ona od Šangaja do Buenos Airesa, koja traje oko 29 sati, uključuje zaustavljanje na Novom Zelandu radi nadopune goriva. Zbog toga će let od Sydneya do Londona postati najduži komercijalni let na svijetu bez zaustavljanja.
Povijesna inspiracija za naziv
Naziv projekta Sunrise inspiriran je legendarnim letovima iz Drugog svjetskog rata poznatima kao “Double Sunrise”.
Nakon japanskog zauzimanja Singapura 1942., zračne veze s Australijom bile su prekinute. Kako bi održali tu vezu, Qantasovi piloti letjeli su hidroavionima PBY Catalina na iznimno zahtjevnim rutama od Pertha do Cejlona, današnje Šri Lanke.
Ti letovi trajali su i do 30 sati bez prekida. Obavljeni su ukupno 271 put, s modificiranim zrakoplovima, minimalnom posadom i dodatnim spremnicima goriva. Upravo su na tim letovima posade dvaput gledale izlazak sunca, što je kasnije poslužilo kao inspiracija za naziv modernog projekta.
Planovi i testiranje
Prema pisanju Forbesa, testni letovi novim zrakoplovima trebali bi početi kasnije ove godine. Ako sve prođe prema planu, prvi komercijalni letovi s putnicima mogli bi krenuti u prvoj polovici 2027.
Svijet
Iran bi mogao napasti ciljeve u Njemačkoj?
Iranske službe i ranije su djelovale po Njemačkoj, primjerice špijunirajući aktiviste iz dijaspore. Stručnjaci se sada boje i udara na sinagoge ili židovske škole. No konkretnih prijetnji još nema, piše Deutsche Welle.
Službe drže stanje pod nadzorom, rekao je nekoliko dana nakon izbijanja rata Alexander Dobrindt, njemački ministar unutarnjih poslova. Ovaj političar bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) spomenuo je “apstraktnu prijetnju”.
Drugim riječima, nema konkretnih planova, ili barem službe ne znaju za njih, za bilo kakvu vrstu iranske odmazde protiv Njemačke ili teroristički napad.
Služba za zaštitu ustavnog poretka upozorila je, brzo nakon što su prve američke i izraelske bombe pale na Iran, da bi židovske škole i sinagoge u Njemačkoj mogle biti meta “raznih mjera odmazde”.
Osim toga, i diplomatska predstavništva u Njemačkoj ili vojne baze. Mogućim ciljem smatraju se i iranski opozicionari koji žive u Njemačkoj. Oni su, kaže Služba, desetljećima na meti praćenja, prijetnji ili čak otmica od strane iranskih tajnih službi.
Iranske službe aktivne u Njemačkoj
U sjećanje dolazi tragična sudbina njemačko-iranskog državljanina Džamšida Šarmahda. On je dugo živio u Americi i bio aktivan u monarhističkoj organizaciji Tondar, koja je navodno izvodila napade u Iranu.
Šarmahda su iranske službe otele tijekom putovanja u Dubai 2020. godine, nakon čega mu je bila izrečena smrtna kazna. Navodno je umro u zatvoru prije pogubljenja.
Sada bi, smatraju stručnjaci, dugi prsti odmazde mogli biti opasni i za ljude koji nemaju takve veze s Iranom.
“Posebno nakon ubojstva iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija može se računati da će Iran iskoristiti svoje mreže ovdje kako bi izvršio terorističke udare na židovske i izraelske institucije”, kaže Felix Klein, povjerenik njemačke Vlade za borbu protiv antisemitizma.
Sličnu mogućnost vidi i Omid Nouripur, poznati političar Zelenih koji je rođen u Teheranu. Kaže da su iranske službe u stanju izvršiti napade u Njemačkoj ili drugdje u Europi. “Iranci su u prošlosti uvijek otvoreno prijetili time”, rekao je Nouripur.
Njemačke službe su iranske kolege stavile pod povećalo još početkom godine, nakon što su u Iranu krvavo ugušeni masovni prosvjedi. Jer i u Njemačkoj su se mnogi ljudi iranskih korijena solidarizirali s prosvjedima u staroj domovini.
Kibernetička špijunaža u dijaspori
Služba za zaštitu ustavnog poretka u odgovorima na pitanja DW-a kaže da iranske službe protiv disidentskih organizacija ili pojedinaca u dijaspori provode “špijuniranje, diskreditaciju, prijetnje”, pa i “nasilje”.
U veljači se u jednom izvještaju tvrdilo da je uočena skupina koja je “inficirala” elektroničke komunikacije Iranaca u egzilu. Na meti špijunaže bili su aktivisti, novinari i pravnici.
“Napadaju se privatne e-mail adrese i profili na društvenim mrežama ljudi iz dijaspore”, pojašnjava Služba za zaštitu ustavnog poretka. Iranske službe tako mogu izraditi “profile kretanja”, skicirati svakodnevni život meta i otkriti njihove privatne i poslovne kontakte.
Iako konkretnih prijetnji trenutačno nema, svi su suglasni: vjerojatnost neke iranske akcije u Njemačkoj samo je porasla.
