Austrija
Austrijski kancelar: Iran predstavlja prijetnju i za nas
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku zarobila je desetke tisuća europskih državljana u pogođenoj regiji. Prema podacima austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, ondje se trenutno nalazi najmanje 17.700 austrijskih državljana i članova njihovih obitelji. Među njima je oko 2.600 turista, od čega se 1.700 nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Stvarni broj mogao bi biti i veći.
Njemačka je već najavila slanje charter letova u Saudijsku Arabiju i Oman radi evakuacije svojih državljana, dok je Italija potvrdila da je prvi zrakoplov sa 127 talijanskih državljana već poletio iz Omana prema domovini.
Austrija bez raspoloživog vojnog zrakoplova
Austrija se zasad suočava s logističkim ograničenjima. Prema riječima glasnogovornika austrijske vojske Michaela Bauera, trenutačno nijedan transportni zrakoplov tipa „Hercules“ nije operativan za evakuaciju. U regiji su, međutim, raspoređeni pripadnici specijalne postrojbe Jagdkommando radi zaštite austrijskih diplomatskih predstavništava.
U poslijepodnevnim satima oglasio se i austrijski kancelar Christian Stocker, poručivši da je situacija dosegnula novu razinu eskalacije.
„Iran nije prijetnja samo Izraelu i državama regije, već i nama“, izjavio je kancelar, istaknuvši da je sigurnost austrijskih državljana u kriznom području apsolutni prioritet.
Ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger uspostavila je informativnu mrežu s diplomatskim predstavništvima kako bi se građanima omogućile sve opcije za napuštanje pogođenog područja. Zbog ozbiljnih ograničenja zračnog prometa dio austrijskih državljana prevozi se kopnenim putem prema još otvorenim zračnim lukama, primjerice u Maskatu u Omanu. „Nećemo nikoga ostaviti“, poručio je Stocker.
Energetska sigurnost pod povećalom
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je zabrinutost zbog mogućih poremećaja na energetskom tržištu. Ipak, kancelar tvrdi da je Austrija pripremljena zahvaljujući strateškim rezervama te činjenici da ne ovisi izravno o iranskim energentima.
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer i državna tajnica Elisabeth Zehetner zaduženi su za praćenje situacije i očuvanje energetske stabilnosti. Prema procjenama stručnjaka, uključujući čelnika OMV-a Alfreda Sterna, kratkoročno se ne očekuju značajniji poremećaji, no ne isključuju se neizravni učinci na austrijsko gospodarstvo.
Povećane sigurnosne mjere u zemlji
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner naložio je pojačanu zaštitu osjetljivih lokacija, uključujući diplomatska predstavništva država uključenih u sukob. Dosadašnji prosvjedi protekli su mirno, ali su pod pojačanim nadzorom sigurnosnih službi. Veće izbjegličke valove iz regije zasad nisu zabilježeni, no situacija se kontinuirano prati.
„Možete biti sigurni da smo iznimno oprezni“, naglasio je kancelar.
„Sky Shield“ kao odgovor na nove prijetnje
Stocker je istaknuo i važnost sudjelovanja Austrije u europskom protuzračnom obrambenom projektu „Sky Shield“, naglasivši kako aktualna zbivanja potvrđuju potrebu za jačanjem sustava ranog upozoravanja i obrane od dronova, projektila i borbenih zrakoplova. Prema njegovim riječima, takav sustav u potpunosti je usklađen s austrijskom neutralnošću.
U srijedu će se, pod njegovim vodstvom, sastati Savezno krizno sigurnosno vijeće i Nacionalno sigurnosno vijeće, uz sudjelovanje svih parlamentarnih stranaka, kako bi se raspravilo o energetskoj sigurnosti, unutarnjoj stabilnosti i globalnim implikacijama sukoba.
Poziv na diplomaciju i deeskalaciju
Na situaciju se osvrnuo i vicekancelar Andreas Babler, pozvavši na hitnu deeskalaciju i poštivanje međunarodnog prava. Istaknuo je potrebu ubrzanog donošenja mehanizma za upravljanje energetskom krizom te izrazio solidarnost s građanima Irana koji se, kako je naveo, godinama bore za slobodu i ljudska prava.
Zaključno, kancelar je poručio da „teror iranskog režima mora prestati“, naglasivši kako je ključno otvoriti prostor diplomaciji kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba čije posljedice sve snažnije odjekuju i u Europi.
Austrija
Stručnjak iz Austrije upozorava: Raste opasnost od terorizma i u Europi
Dok se ratni sukob u Iranu produbljuje, a napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ne jenjavaju, rastu i sigurnosne zabrinutosti u Europi. Teheran je pritom uputio poruke upozorenja europskim državama, sugerirajući ozbiljne posljedice u slučaju njihova uključivanja u sukob.
Na moguću eskalaciju upozorava i Nicolas Stockhammer, stručnjak za ekstremizam sa Sveučilišta Donau u Kremsu, koji je u razgovoru za austrijski list Heute istaknuo da aktualna sigurnosno-politička situacija ima potencijal dodatno pojačati terorističku prijetnju prema zapadnim državama, uključujući Europu, Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Povod zabrinutosti su i nedavne vjersko-pravne poruke iz Irana. Nakon izdavanja fetve kojom se poziva na osvetu, pojedini visoki vjerski dužnosnici poručili su kako je „osveta vjerska dužnost svih muslimana“, čime se retorika dodatno zaoštrila.
Stockhammer upozorava da iranski režim raspolaže mrežom simpatizera i potencijalnih operativaca u zapadnim zemljama. „Postoje strukture koje se u određenim okolnostima mogu aktivirati. Riječ je o takozvanim spavačkim ćelijama koje bi, u slučaju potrebe, mogle djelovati koordinirano s režimom“, navodi stručnjak.
Austrija, koja ima brojnu iransku zajednicu, zasad ne bilježi konkretne prijetnje, no sigurnosne službe situaciju prate s povećanom pozornošću. Stockhammer pritom naglašava kako je većina pripadnika iranske dijaspore kritična prema aktualnom režimu, ali upozorava da pojedinci koji su s njime povezani ili su od njega imali koristi mogu predstavljati sigurnosni rizik.
Prema njegovim riječima, eventualne mete napada mogle bi biti institucije ili simbolički ciljevi povezani s Izraelom, židovskom zajednicom ili Sjedinjenim Američkim Državama. Također, spominje i mogućnost djelovanja pripadnika Iranske revolucionarne garde, vojnog krila režima, koji prema dostupnim informacijama raspolažu određenim logističkim i kadrovskim kapacitetima u Europi.
Iako konkretne prijetnje zasad nisu potvrđene, stručnjaci upozoravaju da razvoj situacije na Bliskom istoku može imati izravne sigurnosne implikacije i na europskom tlu.
Austrija
Kome smetaju Hrvati u Austriji?
U mjestima Steinbrunn i Hornstein u austrijskoj saveznoj pokrajini Gradišće nepoznate osobe išarale su dvojezične table s nazivima mjesta, pri čemu je hrvatski natpis precrtan crnom bojom. Prema navodima die Presse, incident se dogodio u noći s subote na nedjelju, a policija je potvrdila da je pokrenuta istraga.
Kako je izvijestio ORF Burgenland, na obje lokacije oštećen je hrvatski dio natpisa. Iz policije su na upit austrijske novinske agencije APA potvrdili da su istražne radnje u tijeku te da se traga za počiniteljima.
Obje pogođene općine osudile su vandalski čin. Iz općine Steinbrunn poručili su:
„Ovaj čin nije samo oštećenje imovine, nego napad na naše zajedničke vrijednosti suživota, naše povijesti i međusobnog poštovanja. Najoštrije osuđujemo ovaj incident.“
Najavili su podnošenje kaznene prijave, što je potvrdio i načelnik Hornsteina Christoph Wolf.
Centar za narodne skupine traži jasnu reakciju politike
Austrijski Centar za narodne skupine upozorio je na „zabrinjavajući razvoj događaja“ te zatražio „jasne reakcije“ političkih vlasti. U priopćenju su podsjetili i na oštećenja više dvojezičnih tabli u Koruškoj u listopadu 2025. godine, ocijenivši da takvi incidenti „nisu slučajnost, nego izraz stava koji dovodi u pitanje prava manjina“.
Predsjednik Centra Marian Wakounig izjavio je:
„Ovi su činovi napad na naš zajednički identitet i na miran suživot koji već generacijama obilježava narodne skupine u Austriji. Dvojezične table vidljivi su simboli naše povijesti, naših prava i međusobnog poštovanja. Tko ih oštećuje, napada temeljne vrijednosti naše države.“
Incident je izazvao osude u javnosti, a nadležne službe nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti.
Austrija
Naglo skočile cijene goriva u Austriji
Mobilnostni stručnjaci analizirali su kretanje cijena goriva nakon aktualnih tržišnih napetosti. Prema podacima ARBÖ-a (stanje u ponedjeljak poslijepodne), prosječna cijena dizela u Gornjoj Austriji iznosila je 1,561 eura po litri, dok je benzin koštao 1,512 eura.
Tjedan dana ranije dizel je stajao 1,512 eura, a benzin 1,468 eura po litri. To znači kako je dizel poskupio za pet centi odnosno 3,25 posto, dok je benzin skuplji za 4,4 centa ili oko tri posto.
Na pojedinim benzinskim postajama rast je bio još izraženiji. Na jednoj lokaciji u Linzu (4020) cijena litre dizela i benzina porasla je za čak 15 centi tijekom podnevnog povećanja. Vozači koji su ondje nakon 12 sati natočili 50 litara platili su 7,50 eura više nego istoga jutra.
Brzina poskupljenja izazvala nezadovoljstvo
Iz ARBÖ-a ističu kako vozače ne zabrinjava samo visina povećanja, nego i tempo rasta cijena. Pokrajinski direktor Thomas Harruk podsjetio je kako je klub već ranije upozoravao da se pad cijena sirove nafte sporo prenosi na potrošače.
S druge strane, rast cijena goriva, prema njegovim riječima, prenosi se na crpkama u vrlo kratkom roku, iako je gorivo koje se prodaje često proizvedeno i uskladišteno mjesecima ranije po nižim cijenama.
