Svijet
“Svi će vani” – Zarada profesionalnih vozača na Zapadu i do pet puta veća u odnosu na plaće u BiH
Odlazak radne snage iz BiH u zemlje Europske unije te posljedice koje to sa sobom nosi pitanje je koje je u našoj zemlji aktualizirano već neko vrijeme.
Poslodavci u BiH kontinuirano upozoravaju na neusklađenost obrazovanja s tržištem rada, zbog čega ne mogu pronaći kvalificirane radnike, dok s druge strane kvalificirani radnici napuštaju BiH, piše Večernji list BiH.
Digitalne dozvole
Mnogi vozači odlaze u Europsku uniju gdje su mnogo bolji uvjeti za rad, a i zarade.
Plaća je glavni razlog zbog kojeg ljudi odlaze. Vozač u BiH ne može zaraditi više od 2000 maraka mjesečno, dok je zarada u Njemačkoj, koja je u ožujku objavila da joj treba 30.000 vozača, minimalno oko 5000 eura. Dakle, pet puta veća nego u BiH. U Engleskoj, gdje također vozači iz BiH masovno odlaze, plaće su 5000 funti, što je četiri puta više nego kod nas. Naše kompanije nemaju mogućnost isplaćivati toliki iznos, kazao je za Glas Srpske predsjednik Udruge za unutarnji i međunarodni promet RS-a Nikola Grbić.
On tvrdi da iz BiH odlazi i visokoobrazovani kadar kako bi vozio kamione po zapadnim zemljama. Prema njegovim riječima, u protekle četiri godine BiH je napustilo više od 5500 profesionalnih vozača, a uvođenje jedinstvenih digitalnih vozačkih dozvola u idućim mjesecima ubrzat će rast tih brojeva.
Nove vozačke dozvole Srbije dio su jedinstvenog digitalnog sustava i svi vozači koji imaju dvojno državljanstvo masovno odlaze u susjednu zemlju i uzimaju te dozvole s kojima u EU više ne moraju polagati za takozvani kod 95. Ta mogućnost dodatno je povećala odljev vozača jer radnici s vozačkom dozvolom Srbije doslovno počinju raditi dan nakon što odu na Zapad, objašnjava Grbić i dodaje da je i sam prošlog mjeseca izvadio dozvolu u Srbiji te da je procedura jednostavna.
Dodao je kako će se BiH, ako se ovako nastavi, u skorije vrijeme suočiti sa situacijom da neće imati tko prevoziti robu i putnike.
Već odavno prijevoznici upozoravaju da su prisiljeni zapošljavati vozače koji su u mirovini jer jednostavno mladog kadra nema. U situaciji smo da i u javnom gradskom prijevozu autobuse voze ljudi koji su odavno trebali uživati u zarađenoj mirovini.
Zapošljavaju umirovljenike
Umirovljenici u BiH sve više rade dok su u mirovini. Prema podacima, tako je u veljači u Republici Srpskoj radilo ukupno 6830 umirovljenika, što je gotovo 300 osoba više nego krajem prošle godine.
Osim toga, poznato je i kako većina njih radi kao vozači kamiona. U FBiH je mogućnost rada u mirovini tek pokrenuta, ali i tu se javlja veliko zanimanje.
S jedne je strane na sve veću potrebu zapošljavanja umirovljenika u BiH utjecao masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje i nedostatak radne snage, a s druge strane umirovljenici traže izvore dodatne zarade.
Iz Udruge prijevoznika za međunarodni i unutarnji promet RS-a otkrili su kako trenutačno na cestama kamione vozi 70 posto umirovljenika, a umirovljenici se zapošljavaju i u građevinskom sektoru.
BiH već godinama vapi za profesionalnim vozačima, a takoreći ne postoji tvrtka kojoj ne nedostaju vozači. Taj problem samo se produbljuje jer sve više mladih koji su se obučili za ovu struku radije odlazi u inozemstvo.
U BiH trenutačno nema prijevozničke tvrtke kojoj ne nedostaje od pet do 50 profesionalnih vozača, a na cestama je od 30 do 40 posto umirovljenika koji voze, pa možemo zaključiti da je taj kadar i više nego u deficitu.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login