Austrija
Sve više zaposlenika u Austriji koristi obrazovni dopust: Sve glasniji pozivi na reformu
Sve više zaposlenika u Austriji koristi obrazovni dopust. Troškovi za daljnje usavršavanje, uključujući doprinose za socijalno osiguranje, porasli su s 380 milijuna eura u 2022. na 512 milijuna eura 2023., prema procjeni ekonomskog instituta Agenda Austria. Oni sada pozivaju na “temeljnu reformu”.
U izvješću od osam stranica, Agenda Austria analizirala je mjere daljnjeg usavršavanja na temelju podataka o obrazovnom dopustu Zavoda za zapošljavanje (AMS) i Ministarstva gospodarstva. U drugom kvartalu 2023. bilo je oko 22.000 korisnika naknade za usavršavanje.
Prema Agendi Austria, obrazovni dopust preferiraju ljudi s dobrim obrazovanjem i smatra se nekom vrstom odmora. Najveća skupina primateljica su mlade majke, koje to koriste za produljenje rodiljnog dopusta. Pružatelji daljnje obuke također su to izravno oglašavali.
Prema ekonomistici Carmen Treml iz Agende Austria, postoje sezonske fluktuacije među muškim primateljima naknada za daljnje usavršavanje, što bi izgledalo kao usponi i padovi u građevinskoj industriji tijekom godine. I Revizorski sud je prije godinu dana ukazao na slabe točke dodatka za izobrazbu.
Agenda Austria sada predlaže pet promjena: Trebalo bi povećati zahtjeve za vrstu, trajanje i sljedivost daljnjeg usavršavanja. Poduzeća bi trebala sama financijski pokriti dio troškova školovanja svojih zaposlenika ako je daljnje usavršavanje u interesu poduzeća.
Osim toga, oni radnici s nižim obrazovanjem koji žele prijeći u sektore s višim kvalifikacijama trebali bi imati koristi od mjere daljnjeg osposobljavanja. Za bolju evaluaciju potreban je i detaljniji prijavni obrazac te više sociodemografskih podataka o prijaviteljima.
Ministar rada i gospodarstva Martin Kocher želi reformirati obrazovni dopust do kraja zakonodavnog razdoblja. Postoji “intenzivan proces razmjene sa socijalnim partnerima” i već smo “jako daleko”, rekao je početkom ožujka.
Cilj je učiniti “obrazovni dopust točnijim”, a zahtjeve za dokumentacijom “malo jasnijima”. No, broj ljudi na obrazovnom dopustu ne bi se trebao smanjivati. Reforma obrazovnog dopusta nije uključena u Vladin program.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
