Austrija
Sve više ljudi u Austriji radi na određeno vrijeme; To posebno pogađa mlađu populaciju

Tvrtke u Austriji ponovno se sve više oslanjaju na rad na određeno vrijeme. Činjenica da je trajanje radnog odnosa sve kraće može postati problem, posebno za mlade punoljetne osobe. Stručnjaci upozoravaju na spiralu kratkotrajnog zapošljavanja i nezaposlenosti – s neizbježnim nedostacima u kasnijem profesionalnom životu.
Prema podacima Radničke komore (AK) Austrije, svako treće radno mjesto u Austriji je privremeni posao, dok prosječna dužina radnog odnosa istovremeno pada. U razgovoru za ORF.at, Thomas Grammelhofer, stručnjak za privremeni rad u sindikatu PRO-GE, upozorava da to može posebno mladim odraslim osobama otežati početak karijere.
U veljači je oko 30.500 od oko 119.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih austrijskom zavodu za zapošljavanje (AMS) bilo privremeni poslovi. Lider je Štajerska, gdje je AMS-u prijavljeno 17.796 slobodnih radnih mjesta, od čega je 6.375 radnih mjesta na određeno vrijeme, a to je udio od oko 35 posto. Iza toga je Gornja Austrija, gdje su oko 10.000 od oko 30.000 slobodnih radnih mjesta ponudile agencije za privremeni rad.
Pod privremenim radom podrazumijeva se radni odnos u kojem je zaposlenik zaposlen kod agencije za privremeni rad (zajmodavca kadrova) koja ga privremeno posuđuje drugim tvrtkama. Sektori koji se tradicionalno oslanjaju na privremeni rad su proizvodnja i tehnologija, no posljednjih godina dodana je i trgovina. Međutim, praktički nema industrije koja ne koristi privremeni rad, kaže Grammelhofer.
Pokrivanje radnih vrhunaca u vlastitoj tvrtki privremenim radom je “svrha i originalna ideja privremenog rada”, kaže Grammelhofer. Bilo bi problematično ako tvrtke koriste privremeni rad kako bi zaobišle standardne radne odnose. “Korištenjem privremenog rada, tvrtke prenose rizik da nemaju dovoljno narudžbi na zaposlenike”, kaže Grammelhofer.
Također treba zamijetiti da neke tvrtke prvenstveno koriste agencije za privremeni rad za traženje osoblja. Prema Karlheinzu Snobeu, šefu štajerske službe za tržište rada, privremeni radnici ne bi bili pod troškovima osoblja u tvrtkama, već pod materijalnim troškovima: “Sat po radniku tada košta malo više, ali tvrtke štede druge skupe troškove zapošljavanja”, rekao je Snobe u intervjuu za ORF Styria.
Grammelhofer vidi još jedan trend kao problematičan: prosječno trajanje zaposlenja je također palo. Prema AK Gornjoj Austriji, prosječno trajanje privremenog zaposlenja u promatranom razdoblju od srpnja 2020. do lipnja 2021. bilo je 190 umjesto 232 dana u cijeloj Austriji. To je 42 dana kraće nego u usporednom razdoblju od srpnja 2019. do lipnja 2020. Jedan od razloga za to je nestabilni gospodarski razvoj uzrokovan pandemijom koronavirusa.
Prema Grammelhoferu, samo oko 14 do 15 posto radnika koji su bili unajmljeni bi tvrtka preuzela nakon završetka razdoblja najma. Za zaposlenike postoji opasnost od upadanja u začarani krug nezaposlenosti i kratkotrajnog zapošljavanja, kaže Andreas Stangl iz AK Oberösterreich.
Budući da privremeni rad nudi osobito mladim radnicima priliku da zarade novac na kratko vrijeme, oni su posebno izloženi riziku da upadnu u ovu spiralu, rekao je Stangl za ORF.at. Neizvjesnost, egzistencijalni strahovi i brige za budućnost mogu biti rezultat. Engleska studija Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR) pokazala je još 2017. da mlađi punoljetnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme imaju lošije mentalno zdravlje i lošiju dobrobit od samozaposlenih osoba u svojoj dobnoj skupini. Kao uzrok navode se čimbenici kao što je nesiguran posao, koji se može povezati s privremenim radom, a to može uzrokovati stres i pritisak.
Rezultat mogu biti i lošije mogućnosti zapošljavanja. “Vidimo da zaposlenici imaju praznine u životopisima s kojima ne mogu ništa učiniti”, kaže Grammelhofer. No, stručnjak također ističe da privremeni rad može biti odskočna daska za izlazak iz nezaposlenosti.
Prema Grammelhoferu, mlade osobe trebaju održive izglede za posao kako bi mogli steći uporište na tržištu rada te da ne bi upali u ovu spiralu. Cilj je uložiti u obuku mladih osoba da bi ih nakon isteka privremenog zaposlenja osposobili za vlastiti posao. Time se ne samo što suzbija prevladavajući nedostatak kvalificiranih radnika, već i štiti mlade osobe od nezaposlenosti.

Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena

Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio

Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili

Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
You must be logged in to post a comment Login