Austrija
Sve više ljudi u Austriji radi na određeno vrijeme; To posebno pogađa mlađu populaciju
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/03/radnici.jpg)
Tvrtke u Austriji ponovno se sve više oslanjaju na rad na određeno vrijeme. Činjenica da je trajanje radnog odnosa sve kraće može postati problem, posebno za mlade punoljetne osobe. Stručnjaci upozoravaju na spiralu kratkotrajnog zapošljavanja i nezaposlenosti – s neizbježnim nedostacima u kasnijem profesionalnom životu.
Prema podacima Radničke komore (AK) Austrije, svako treće radno mjesto u Austriji je privremeni posao, dok prosječna dužina radnog odnosa istovremeno pada. U razgovoru za ORF.at, Thomas Grammelhofer, stručnjak za privremeni rad u sindikatu PRO-GE, upozorava da to može posebno mladim odraslim osobama otežati početak karijere.
U veljači je oko 30.500 od oko 119.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih austrijskom zavodu za zapošljavanje (AMS) bilo privremeni poslovi. Lider je Štajerska, gdje je AMS-u prijavljeno 17.796 slobodnih radnih mjesta, od čega je 6.375 radnih mjesta na određeno vrijeme, a to je udio od oko 35 posto. Iza toga je Gornja Austrija, gdje su oko 10.000 od oko 30.000 slobodnih radnih mjesta ponudile agencije za privremeni rad.
Pod privremenim radom podrazumijeva se radni odnos u kojem je zaposlenik zaposlen kod agencije za privremeni rad (zajmodavca kadrova) koja ga privremeno posuđuje drugim tvrtkama. Sektori koji se tradicionalno oslanjaju na privremeni rad su proizvodnja i tehnologija, no posljednjih godina dodana je i trgovina. Međutim, praktički nema industrije koja ne koristi privremeni rad, kaže Grammelhofer.
Pokrivanje radnih vrhunaca u vlastitoj tvrtki privremenim radom je “svrha i originalna ideja privremenog rada”, kaže Grammelhofer. Bilo bi problematično ako tvrtke koriste privremeni rad kako bi zaobišle standardne radne odnose. “Korištenjem privremenog rada, tvrtke prenose rizik da nemaju dovoljno narudžbi na zaposlenike”, kaže Grammelhofer.
Također treba zamijetiti da neke tvrtke prvenstveno koriste agencije za privremeni rad za traženje osoblja. Prema Karlheinzu Snobeu, šefu štajerske službe za tržište rada, privremeni radnici ne bi bili pod troškovima osoblja u tvrtkama, već pod materijalnim troškovima: “Sat po radniku tada košta malo više, ali tvrtke štede druge skupe troškove zapošljavanja”, rekao je Snobe u intervjuu za ORF Styria.
Grammelhofer vidi još jedan trend kao problematičan: prosječno trajanje zaposlenja je također palo. Prema AK Gornjoj Austriji, prosječno trajanje privremenog zaposlenja u promatranom razdoblju od srpnja 2020. do lipnja 2021. bilo je 190 umjesto 232 dana u cijeloj Austriji. To je 42 dana kraće nego u usporednom razdoblju od srpnja 2019. do lipnja 2020. Jedan od razloga za to je nestabilni gospodarski razvoj uzrokovan pandemijom koronavirusa.
Prema Grammelhoferu, samo oko 14 do 15 posto radnika koji su bili unajmljeni bi tvrtka preuzela nakon završetka razdoblja najma. Za zaposlenike postoji opasnost od upadanja u začarani krug nezaposlenosti i kratkotrajnog zapošljavanja, kaže Andreas Stangl iz AK Oberösterreich.
Budući da privremeni rad nudi osobito mladim radnicima priliku da zarade novac na kratko vrijeme, oni su posebno izloženi riziku da upadnu u ovu spiralu, rekao je Stangl za ORF.at. Neizvjesnost, egzistencijalni strahovi i brige za budućnost mogu biti rezultat. Engleska studija Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR) pokazala je još 2017. da mlađi punoljetnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme imaju lošije mentalno zdravlje i lošiju dobrobit od samozaposlenih osoba u svojoj dobnoj skupini. Kao uzrok navode se čimbenici kao što je nesiguran posao, koji se može povezati s privremenim radom, a to može uzrokovati stres i pritisak.
Rezultat mogu biti i lošije mogućnosti zapošljavanja. “Vidimo da zaposlenici imaju praznine u životopisima s kojima ne mogu ništa učiniti”, kaže Grammelhofer. No, stručnjak također ističe da privremeni rad može biti odskočna daska za izlazak iz nezaposlenosti.
Prema Grammelhoferu, mlade osobe trebaju održive izglede za posao kako bi mogli steći uporište na tržištu rada te da ne bi upali u ovu spiralu. Cilj je uložiti u obuku mladih osoba da bi ih nakon isteka privremenog zaposlenja osposobili za vlastiti posao. Time se ne samo što suzbija prevladavajući nedostatak kvalificiranih radnika, već i štiti mlade osobe od nezaposlenosti.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login