Austrija
Sve pojedinosti paketa pomoći koji bi trebao iznositi 28 milijardi eura
Paket protiv inflacije koji je Vlada predstavila u utorak čini još šest milijardi eura. Pet milijardi eura tih kratkoročnih sredstava treba pritjecati kućanstvima, a milijardu eura industriji. U sljedeće četiri godine slijedi rasterećenje od još 22 milijarde.
Prvi novac trebao bi ići obiteljima s djecom i to već u kolovozu. Uz obiteljski dodatak isplaćuje se 180 eura za svako dijete . Mjesec dana kasnije, osobe s niskim primanjima primaju jednokratnu isplatu od 300 eura. Prema Vladi, to utječe na osobe koje primaju socijalnu pomoć, naknadu za nezaposlene ili minimalnu mirovinu.
Najveći dio kratkoročnog paketa slijedi od listopada. Svi odrasli koji žive u Austriji trebali bi dobiti 500 eura. Iznos se sastoji od klimatskog bonusa koji je ove godine povećan svima (250 eura) i jednokratne naknade za inflaciju (250 eura). Za svako dijete primit će se pola toga iznosa, odnosno 250 eura.
Osim toga, obiteljski bonus bit će povećan za ukupno 750 eura na 2.000 eura godišnje prije kraja ove godine. Prvotno se povećanje trebalo odvijati u dvije faze do 2023. godine. Povećanje dodatnog iznosa za djecu na 550 eura također će biti predloženo ove godine. U 2022. postojat će i zasebna naknada za troškove života od 500 eura.
Za gospodarstvo će ove godine biti kompenzacija cijena električne energije kao i bespovratna sredstva za energetski intenzivna poduzeća . Obje mjere trebale bi stupiti na snagu ove godine. Prema Vladi, o njima su već vođeni pregovori. Detalji će biti predstavljeni u srijedu nakon Vijeća ministara. Nadalje, poslodavci svojim zaposlenicima mogu isplatiti „bonus za troškove života“ bez poreza u iznosu do 3.000 eura .
Uz mjere planirane za ovu godinu, Vlada je najavila i niz dugoročnih reformskih projekata. Od sljedeće godine ukida se hladna progresija. U tu svrhu, porezni razredi će se prvi put prilagoditi inflaciji od 1. siječnja 2023. – odnosno u skladu s tim povećati. Dva instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHSu tu svrhu će izraditi godišnje izvješće o inflaciji.
Odgovarajuću godišnju inflaciju treba u cijelosti nadoknaditi. Dvije trećine se automatski nadoknađuju za sve porezne razrede – s iznimkom najviše porezne stope od 55 posto.
Postoje i planovi za poboljšanje socijalnih naknada i smanjenje troškova rada koji nisu plaćeni. Prema Vladi, do 2026. godine trebalo bi pristići ukupno 22 milijarde eura pomoći.
Zajedno s kratkoročnim mjerama, to rezultira volumenom od 28 milijardi eura.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Austrija
Rad na crno u Austriji zbog krize doseže rekordne razmjere
Zbog stalne recesije i visoke inflacije, crno tržište u Austriji nastavlja rasti, što uzrokuje značajne gubitke od poreza i godišnje košta državu milijarde eura.
Ekonomist i stručnjak za crno tržište Friedrich Schneider iz Linza predviđa daljnji porast crne ekonomije u Austriji zbog očekivanog rasta nezaposlenosti i visoke inflacije. Prema njegovim procjenama, volumen sive ekonomije u 2025. godini dosegnut će 40,7 milijardi eura, što čini 8,1 posto službenog BDP-a, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Siva ekonomija u prošloj godini porasla je za 14,9 posto, dosegnuvši 38,23 milijarde eura, što je 7,8 posto službenog BDP-a. Taj je porast djelomično ublažen ukidanjem “hladne progresije”. Ove godine porast crnog tržišta mogao bi biti dodatno potaknut mjerama štednje u proračunu, jer bi se gubitak prihoda barem djelomično kompenzirao.
Austrija se i dalje ubraja među zemlje s najmanjim udjelom crnog tržišta u Europskoj uniji, odmah nakon Luksemburga, dok su zemlje poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske suočene s mnogo većim udjelima sive ekonomije.
Najveći udio sive ekonomije u Austriji, oko 39 posto, ima građevinska industrija i obrtnici, dok slijede druge komercijalne djelatnosti i usluge vezane uz kućanstva s udjelom od 17 posto.
Zbog crne ekonomije, državi izbjegava prihod u obliku poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u iznosu od 2,0 do 3,5 milijardi eura godišnje. Međutim, gubici od poreza su ograničeni jer se, prema Schneiderovim riječima, 85 posto novca zarađenog na crnom tržištu ponovno troši u službenoj ekonomiji. Pored toga, zdravstveno osiguranje mora podnijeti dodatne troškove zbog nesreća i radne nesposobnosti osoba koje rade na crno.
Schneider predlaže ponovnu uvođenje bonusa za obrtnike od 2.000 eura po kućanstvu godišnje, kao i smanjenje troškova rada kako bi se suzbila crna ekonomija.
You must be logged in to post a comment Login