Austrija
Svaki treći stanovnik Beča nije Austrijanac
U bečkoj gradskoj vijećnici predstavljen je 6. Integracijski barometar. 44 posto Bečana stranog je podrijetla, a svaki treći može glasati.
Integracijski barometar objavljuje se svake tri godine i pokazuje kako migracijsko podrijetlo utječe na obrazovne kvalifikacije, prihod ili pristupačan smještaj. Početkom 2023. godine oko 34 posto Bečana bili su strani državljani, oko 39 posto rođeno je u inozemstvu, a oko 44 posto imalo je strano podrijetlo, tj. bili su rođeni u inozemstvu ili imaju strano državljanstvo. Tri najveće skupine stanovništva u Beču stranog podrijetla su ljudi srpskog, turskog i njemačkog podrijetla. Ukupno 28.690 Ukrajinaca doselilo je u Beč iz inozemstva 2022. godine.
Većina useljavanja iz inozemstva u Beč tiče se državljana EU/EFTA-e. Sve u svemu, većina (62 posto) Bečana koji su se ovamo doselili od 2014. ima ili srednju stručnu spremu (25 posto) ili fakultet (38 posto). Među zaposlenim Bečanima iz zemalja koje nisu članice EU-a ima onih koji su pogođeni dekvalificiranjem i nižim plaćama. Osim toga, žene primaju niže plaće od muškaraca. To znači da su žene s migrantskom pozadinom dvostruko nepovoljnijem položaju.
Od generacije roditelja do generacije mladih iz trećih zemalja, udio ljudi s niskim obrazovanjem je prepolovljen: Dok oko 40 posto generacije roditelja (45 do 59 godina) ove skupine stanovništva ima najviše obveznu maturu, udio u generaciji mladih (od 15 do 29 godina) koji su već stekli obrazovanje u Austriji sada iznosi samo 17 posto.
Imigranti iz Beča i njihova djeca žive u nesigurnijim, skupljim i skučenijim uvjetima. Novi imigranti u Beču u prosjeku imaju manje kvadratnih metara dostupnog stambenog prostora po osobi i plaćaju više cijene kvadratnog metra. Ugovori na određeno vrijeme na tržištu privatnih stanova također često pogađaju Bečane migrantskog porijekla. Većina Bečana suživot u okrugu i susjedstvu smatra pozitivnim.
Svaki treći Bečanin ne smije glasati. Udio ljudi koji imaju pravo glasa, ali ne smiju glasovati, porastao je na 33,4 posto. Posebno su teško pogođeni mlađi Bečani. Gotovo polovica (45 posto) Bečana u dobi od 25 do 44 godine nema pravo glasa. Više od deset godina u Austriji živi 54 posto Bečana od 16 i više godina (303.129 osoba) koji nemaju pravo glasa, a 77 posto (432.721 osoba) u Austriji živi najmanje pet godina.
Ljudi iz 180 zemalja porijekla žive u Beču. Radna snaga u odjelima i objektima Grada Beča također postaje raznolikija. Više od četvrtine zaposlenih (26,6 posto) stranog je podrijetla. Osim njemačkog, odjeli i ustanove koriste još 33 jezika u komunikaciji s klijentima.
Austrija
Prometna pravila u Austriji su od ove godine puno stroža
Od 1. ožujka na cestama diljem Austrije vrijede nova pravila. Nesavjesni vozači u budućnosti će se morati odreći svojih automobila – u najgorem slučaju zauvijek.
Od 1. ožujka 2024. godine na snagu je stupila 34. izmjena Zakona o cestovnom prometu. I ima mnogo toga za ponuditi “onima s olovnim stopalima”. Planovi Leonore Gewessler za prebrzu vožnju predviđaju da se vozila mogu oduzeti u slučaju “ekstremno prebrze vožnje”.
Prvi dio paketa mjera bio je značajno povećanje kazni za prebrze vozače od jeseni i produljenje maksimalnog roka oduzimanja vozačke dozvole. Sada postoji i mogućnost oduzimanja vozila “nepopravljivim vozačima. “U konačnici” se vozila mogu proglasiti oduzetima i prodati na dražbi.
Za prekršaje od najmanje 60 km/h u gradu i 70 izvan njega, nadzorna tijela sada mogu privremeno oduzeti vozilo koje je vozilo prebrzo.
Međutim, vlasti će ga vozilo oduzeti samo ako…
➤ vozaču je već oduzeta vozačka dozvola zbog prekršaja u posljednje četiri godine ili…
➤ najveća dopuštena brzina je prekoračena za najmanje 80 km/h u lokalnom području ili 90 km/h izvan njega.
Ako zbog ranije osuđivanosti i osobnosti počinitelja postoji bojazan da će se prekoračenje brzine nastaviti, nadležno tijelo u konačnici može pokrenuti tzv. postupak oduzimanja imovine.
Automobil će ostati na čuvanju do donošenja konačne odluke. “Ovo sprječava prebrze vozače da se vrate u svoje automobile u sljedećih nekoliko tjedana i dovedu druge u opasnost”, naglasila je Gewessler tijekom svoje prošlogodišnje prezentacije.
Automobili se prodaju na aukciji
No Republika ta dotrajala vozila ne skladišti, ona se, prema amandmanu na StVO, moraju “iskoristiti na najbolji mogući način”. To znači da će biti prodani na aukciji. 70 posto prihoda ide Austrijskom fondu za sigurnost cestovnog prometa, a ostatak ide lokalnim vlastima koje su morale snositi troškove vlasti u predmetnom kaznenom postupku.
U slučajevima kada vozilo nije u vlasništvu vozača – (doživotna) zabrana upravljanja dotičnim vozilom također je moguća.
ÖAMTC: Zakon o prebrzoj vožnji je moguće protuustavan
U priopćenju za javnost ÖAMTC sumnja u učinkovitost mjere i izražava zakonsku zabrinutost: “O tako drastičnim zahvatima u vlasništvo trebali bi odlučivati kazneni sudovi, a ne upravna tijela”, kaže odvjetnik ÖAMTC-a Matthias Wolf.
Prema Wolfu, brojne izjave renomiranih profesora prava također su utvrdile da je zakon uvelike manjkav, pa čak i protuustavan. “Bila bi šteta za sigurnost na cestama da je zakon poništen u prvoj relevantnoj primjeni žalbom najvišim sudovima ili Europskom sudu za ljudska prava”, rekao je stručnjak ÖAMTC-a. Umjesto toga, klub mobilnosti poziva na ciljane kontrole kako bi se povećala vjerojatnost da će biti uhvaćeni.
Kako Ministarstvo opravdava zapljenu?
Oduzimanje i zapljena vozila su uređeni Zakonom o upravno-kaznenom postupku. Međutim, u pravilu su ove mjere namijenjene stvarima koje su same po sebi opasne ili zabranjene. Iako se to ne mora nužno odnositi na vozila općenito u predmetnim slučajevima, pored specifičnih i općih preventivnih razloga za oduzimanje i oduzimanje, sigurnosna mjera ovih sredstava je u prvom planu.
Konkretno, kod prekoračenja ograničenja brzine potencijalna opasnost je tolika da se vozilo može koristiti kao oružje. To stoga može predstavljati ogromnu opasnost za život i tijelo drugih sudionika u prometu.
Evo gdje vrebaju radari u Austriji.
Austrija
Na ovoj dionici u Austriji radari su uslikali čak 120.000 vozača
Stotine vozača svaki dan biva uslikano na ulaznim portalima Schönberggalerie na autocesti Brenner. Do sada je izdano 120.000 kazni.
1500 puta – toliko često bljesnu dvije radarske kutije na A13 u blizini Schönberggalerie u prosjeku dnevno. Kamere za kontrolu brzine sada su poznate daleko izvan Schönberga. “Pročula se vijest da kutije mjere vrlo precizno”, kaže Nicole Eller.
Rast prijava iznenadio je i vlasti. “Broj kazni je vrlo visok i znatno je iznad prosjeka koji imamo na A12 i A13”, objašnjava Bernhard Knapp, šef državnog odjela za promet, na pitanje ORF Tirol. Jedan od razloga za brojne kamere za brzinu je relativno nisko ograničenje brzine od 40 km/h za autoceste. No, to je nužno kako bi se osigurala sigurnost radnika u portalu tunela.
No ne samo broj prijava, već i iznos naplaćenih kazni je popriličan. Prema informacijama iz BH Innsbrucka, najmanja moguća kazna je 35 eura. Ekstrapolirano, minimalni iznos svih izrečenih kazni je 4,2 milijuna eura. Stvarna vrijednost je vjerojatno znatno viša. Kako piše BH Innsbruck, mnogi još nisu platili kaznu.
Stalno se javljaju ljutiti vozači. Birokratski napori su stoga golemi za vlast, objašnjava šef odjela Markus Pallestrong: “Pozivi i e-mailovi neprestano stižu. Ljudi žele informacije ili čak slike dokaza. Ovaj napor se mora pokriti, ali u ovom trenutku jedva to možemo učiniti.”
Austrijski prekršitelji brzine kažnjavaju se takozvanom nalogom o anonimnosti. Prema Pallestrongu, stopa plaćanja je oko 70 posto. Strani vozači malo teže. Ovdje je vlastima često posebno teško naplatiti kazne. Kazne koje su zakonski izrečene u državi članici EU mogu se naplatiti u inozemstvu samo ako prelaze 70 eura. Austrija je s Njemačkom dogovorila limit od 25 eura.
Talijan koji je uhvaćen u prebrzoj vožnji u Schönbergu bit će kazneno gonjen u Italiji samo ako je kazna najmanje 70 eura.
Kazne koje BH Innsbruck naplati iz radarskih kutija u Schönbergu slivaju se tvrtki za održavanje cesta, odnosno ASFINAG-u. Ministarstvo unutarnjih poslova dobiva 20 posto iznosa za nadzor cestovnog prometa. U Austriji od ove godine vrijede i nova prometna pravila.
Austrija
Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje očekuje manjak do 800 milijuna eura
Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje (ÖGK) sljedeće godine očekuje manjak do 800 milijuna eura. Bilančni gubitak za 2024. godinu iznosit će 481 milijun eura, stoji u tromjesečnoj financijskoj prognozi.
S proračunom od 20,2 milijarde eura, to je minus od 2,4 posto u 2024. godini. Napeta gospodarska situacija zaslužna je za porast vrijednosti. Predviđaju se gubici od preko četiri milijarde eura do 2028.
Na početku godine očekivao se plus za 2024. zbog već uključenih sredstava iz sustava financijskog izravnanja i temeljen na stabilnom gospodarskom razvoju.
Recesija također stvara probleme ÖGK-u. Predsjednik ÖGK-a Andreas Huss rekao je da bi to dovelo do stagnacije broja zaposlenika i stoga manjeg povećanja doprinosa.
Tome je pridodan “neviđeni porast korištenja medicinskih usluga” i društvo koje stari: osobe od 65 godina i više koriste e-karticu više nego dvostruko češće od mlađih dobnih skupina.
Važne informacije za austrijski e-card.
