Svijet
Studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa
Studija jednog od najuglednijih svjetskih sveučilišta Stanford pokazala je da lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa. Na studiji su radili Eran Bendavid, Christopher Oh, Jay Bhattacharya i John P.A. Ioannidis, ugledni profesori sa Sveučilišta Stanford u SAD-u. Njihova studija je objavljena nakon “peer reviewa” (pregleda i odobrenja drugih stručnjaka) u znanstvenom časopisu European Journal of Clinical Investigation.
Stanfordska studija je uspoređivala slučajeve u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i SAD-u, zemljama koje su provodile lockdown, i zatvaranje kompanija sa slučajevima u Južnoj Koreji i Švedskoj, koje su imale blaže mjere na dobrovoljnoj osnovi. Cilj studije bio je analizirati učinak blažih ili strožih mjera na promjene u ponašanju pojedinca i suzbijanje prijenosa virusa.
Istraživači sa Stanforda su koristili matematički model za usporedbu zemalja sa strožim i blažim mjera. U zaključku studije se između ostalog navodi: “Iako se male koristi ne mogu isključiti, ne nalazimo značajne koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Slična smanjenja zaraze pod lockdownom mogu se postići i manje restriktivnim intervencijama.”
Različite studije s različitim rezultatima
Treba napomenuti da postoje i drugačije studije koje su donijele drugačije rezultate. Studija londonskog Imperial Collegea, objavljena u časopisu Nature u lipnju prošle godine, pokazala je da se uvođenjem lockdowna početkom pandemije širom Europe spasio 3.1 milijun života.
No postoje i studije koje idu u prilog studiji sa Stanforda, primjerice studija danskih znanstvenika koji su usporedili rezultate širenja virusa na dva slična područja zemlje gdje je jedan dio stanovništva bio pod čvrstim lockdownom, a drugi ne. Ta studija je pokazala da razlike u širenju virusa među njima nije bilo.
Isto tako studija francuskih znanstvenika je usporedila rezultate među preko stotinu zemalja diljem svijeta u odnosu na mjere koje su njihove vlade nametnule i također su došli do zaključka da nikakve represivne mjere nemaju značajan utjecaj na stopu smrtnosti od covida.
Ekonomske posljedice lockdowna
I dok se studije bave medicinskim posljedicama lockdowna, znanstvenih radova o ekonomskim posljedicama lockdowna značajno je manje. Činjenično je jasno da lockdown ostavlja ogromne posljedice na ekonomiju, što se posljedično reflektira na sve spektre ljudskih života. Vrijedi zato istaknuti da strože mjere ostavljaju daleko dugotrajnije posljedice na društvo u cijelosti te ćemo te efekte moći evaluirati tek nakon određenog vremenskog perioda.
Vidljivo je i da u znanstvenoj zajednici raste broj protivnika lockdowna što sugerira i da znanstvenici sve jasnije uviđaju ogromne nedostatke “zaključavanja ljudi” kako bi se obuzdao virus koji svejedno ostaje među nama.
I da se na trenutak vratimo na Stanfordsku studiju. Jedan od autora je Jay Bhattacharya, ugledni znanstvenik kojeg neki (ne)opravdano kritiziraju. Naime, on je među potpisnicama Deklaracije iz Grat Barringtona, izjave koja je ohrabrila nacionalne vlade da ukinu lockdowne kako bi se dosegnuo kolektivni imunitet među mladim i zdravim ljudima, dok bi se zaštita fokusirala na starije. Opravdano je postaviti pitanje, nije li to i trebao biti cilj svih vlada i zdravstvenih službi.
- Nakon napada u Magdeburgu: Razina upozorenja na terorizam 4 u Austriji
- Nepoznati muškarac u Grazu napao i udarao bh. državljanina
- U Austriji cijene energije prvi put porasle od rujna 2023
- Bečani u prosjeku potroše 320 eura na darove za Božić
- Za Austriju proglašen najviši stupanj upozorenja na snijeg
Svijet
Muškarac se autom zabio u ljude na božićnom sajmu u Njemačkoj. 2 mrtvih, 70 ranjenih
U Magdeburgu u središnjoj Njemačkoj došlo je do napada na božićni sajam u kojem ima poginulih i ranjenih. Kako javljaju njemački mediji, vozač se automobilom namjerno velikom brzinom zabio u posjetitelje na božićnom sajmu.
U napadu su ubijene najmanje 2 osobe, a 70 ih je ranjeno, od čega 15 teško.
Vozač je odmah uhićen, a Welt je objavio da se radi o liječniku iz Saudijske Arabije koji vlastima nije od ranije poznat kao islamist. Policija je objavila da je vozio 400 metara od udara u ljude na sajmu.
Vlasti napad istražuju kao terorizam. Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saske-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Svijet
Više milijardi EU pomoći Kijevu
Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
