Svijet
Studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa
Studija jednog od najuglednijih svjetskih sveučilišta Stanford pokazala je da lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa. Na studiji su radili Eran Bendavid, Christopher Oh, Jay Bhattacharya i John P.A. Ioannidis, ugledni profesori sa Sveučilišta Stanford u SAD-u. Njihova studija je objavljena nakon “peer reviewa” (pregleda i odobrenja drugih stručnjaka) u znanstvenom časopisu European Journal of Clinical Investigation.
Stanfordska studija je uspoređivala slučajeve u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i SAD-u, zemljama koje su provodile lockdown, i zatvaranje kompanija sa slučajevima u Južnoj Koreji i Švedskoj, koje su imale blaže mjere na dobrovoljnoj osnovi. Cilj studije bio je analizirati učinak blažih ili strožih mjera na promjene u ponašanju pojedinca i suzbijanje prijenosa virusa.
Istraživači sa Stanforda su koristili matematički model za usporedbu zemalja sa strožim i blažim mjera. U zaključku studije se između ostalog navodi: “Iako se male koristi ne mogu isključiti, ne nalazimo značajne koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Slična smanjenja zaraze pod lockdownom mogu se postići i manje restriktivnim intervencijama.”
Različite studije s različitim rezultatima
Treba napomenuti da postoje i drugačije studije koje su donijele drugačije rezultate. Studija londonskog Imperial Collegea, objavljena u časopisu Nature u lipnju prošle godine, pokazala je da se uvođenjem lockdowna početkom pandemije širom Europe spasio 3.1 milijun života.
No postoje i studije koje idu u prilog studiji sa Stanforda, primjerice studija danskih znanstvenika koji su usporedili rezultate širenja virusa na dva slična područja zemlje gdje je jedan dio stanovništva bio pod čvrstim lockdownom, a drugi ne. Ta studija je pokazala da razlike u širenju virusa među njima nije bilo.
Isto tako studija francuskih znanstvenika je usporedila rezultate među preko stotinu zemalja diljem svijeta u odnosu na mjere koje su njihove vlade nametnule i također su došli do zaključka da nikakve represivne mjere nemaju značajan utjecaj na stopu smrtnosti od covida.
Ekonomske posljedice lockdowna
I dok se studije bave medicinskim posljedicama lockdowna, znanstvenih radova o ekonomskim posljedicama lockdowna značajno je manje. Činjenično je jasno da lockdown ostavlja ogromne posljedice na ekonomiju, što se posljedično reflektira na sve spektre ljudskih života. Vrijedi zato istaknuti da strože mjere ostavljaju daleko dugotrajnije posljedice na društvo u cijelosti te ćemo te efekte moći evaluirati tek nakon određenog vremenskog perioda.
Vidljivo je i da u znanstvenoj zajednici raste broj protivnika lockdowna što sugerira i da znanstvenici sve jasnije uviđaju ogromne nedostatke “zaključavanja ljudi” kako bi se obuzdao virus koji svejedno ostaje među nama.
I da se na trenutak vratimo na Stanfordsku studiju. Jedan od autora je Jay Bhattacharya, ugledni znanstvenik kojeg neki (ne)opravdano kritiziraju. Naime, on je među potpisnicama Deklaracije iz Grat Barringtona, izjave koja je ohrabrila nacionalne vlade da ukinu lockdowne kako bi se dosegnuo kolektivni imunitet među mladim i zdravim ljudima, dok bi se zaštita fokusirala na starije. Opravdano je postaviti pitanje, nije li to i trebao biti cilj svih vlada i zdravstvenih službi.
- Gdje kupovati u Austriji pred blagdane: ovo su najpoznatiji supermarketi
- Austrija: Bankrot poznatog milijunskog trgovca građevinskim materijalom
- Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
- Prosječna plaća u Zagrebu prešla 1500 eura
- Još jedna tvrtka iz koncerna KTM pred stečajem, ima 134 zaposlenih
Svijet
U Federaciji BiH zabranjeno pušenje
Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.
Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.
Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja
Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.
Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.
Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.
Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.
U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.
Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.
Svijet
Musk i dalje najbogatiji, bogatstvo mu procijenjeno na 400 milijardi dolara
Neto bogatstvo Elona Muska dosegnulo je 400 milijardi dolara, prema Bloombergu, što ga čini prvom osobom koja je ikad prešla tu granicu.
Iza njegovog skoka bogatstva od gotovo 20 milijardi dolara stoji dogovor koji je podigao procjenu Muskove raketne tvrtke SpaceX na otprilike 350 milijardi dolara, izvijestio je u utorak Bloomberg. SpaceX i njegovi investitori dogovorili su se o kupnji insajderskih dionica u iznosu od čak 1,25 milijardi dolara.
CNN je kontaktirao SpaceX za komentar, ali tvrtka obično ne odgovara na zahtjeve medija.
Nakon američkih predsjedničkih izbora 2024. Musk je uživao u velikom porastu svog osobnog bogatstva.
Savez s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom gurnuo je njegove pothvate u prvi plan. Musk je izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, kao i vlasnik X-a i izvršni direktor drugih pothvata, uključujući Neuralink, xAI i Boring Company. Sada će, zajedno s Vivekom Ramaswamyjem, nadgledati novi “Odjel za vladinu učinkovitost” (DOGE), nazvan po memecoinu.
Dionice Tesle su u srijedu završile na rekordno visokoj razini, dosegnuvši 424,77 dolara pri zatvaranju tržišta. Musk, koji je Teslin najveći pojedinačni dioničar, također je uživao u porastu dionica dijelom zbog šireg tržišta – NASDAQ je u srijedu po prvi put premašio 20.000. Od dana izbora, dionice proizvođača električnih vozila porasle su otprilike 65% zbog uvjerenja ulagača da će Muskov utjecaj u Trumpovoj administraciji otvoriti eru deregulacije koja će koristiti tvrtki.
Svijet
Objavljena velika prognoza za zimu, poznato gdje se očekuje najviše snijega
Severe Weather Europe (SWE) objavio je konačnu prognozu snježnih padalina za zimu 2024./2025., predviđajući slabiju sezonu snježnih oborina u Europi.
Prema SWE-u, prognoza za sljedećih 10 dana pokazuje da će većina snijega pasti u sjevernim i istočnim dijelovima kontinenta. U središnjoj Europi očekuju se manje snježne padaline, uglavnom u višim predjelima, dok jugoistok ima veći potencijal za snijeg.
U posljednjoj trećini prosinca predviđa se porast tlaka iznad Atlantika, što bi moglo dovesti do pada tlaka i sjevernog strujanja nad središnjom Europom, povećavajući mogućnost snježnih padalina u tom razdoblju.
Temperaturne prognoze ukazuju na povratak hladnijih temperatura u veći dio središnje i južne Europe, što povećava potencijal za snježne oborine.
Od sredine prosinca do ranog siječnja očekuje se trend nižih, hladnijih temperatura. SWE navodi da ovo počinje buditi nadu za hladnije vrijeme u razdoblju oko praznika, piše Index.
Prognoza snježnih oborina temelji se na sezonskim modelima ECMWF-a i UKMO-a. Prema ECMWF-u, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječne količine snijega u većem dijelu Europe. Iznimka je Skandinavija, gdje se zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje očekuju povećane snježne oborine.
U usporedbi s prethodnim prognozama, najnoviji podaci pokazuju nešto više snježnih oborina u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, jugozapadne Europe i Balkana. Najveći porast snježnih padalina predviđa se na krajnjem sjeveru zbog pojačane mlazne struje.
Prognoza za siječanj ukazuje na smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim dodatnim smanjenjem snijega u središnjim predjelima. U veljači se ne očekuje značajno poboljšanje, s ispodprosječnim snježnim oborinama u većem dijelu Europe, unatoč prethodnim naznakama mogućeg zahlađenja.
Prognoza za ožujak pokazuje smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim manjim količinama snijega u središnjim i južnim dijelovima. Iako su prognoze podložne promjenama, model EMCF sugerira da bi Europa mogla doživjeti ispodprosječnu sezonu snježnih padalina tijekom zime 2024./2025.
Prema UKMO modelu, predviđa se još jedna zima s ispodprosječnim snježnim oborinama za većinu Europe, osim za krajnje sjeverne dijelove kontinenta. Najnoviji podaci ipak ukazuju na nešto više snježnih padalina u južnim i središnjim regijama, kao i na krajnjem sjeveru Europe, dok ostatak kontinenta može očekivati manje snijega nego što je uobičajeno, prenosi index.hr.
Za siječanj UKMO predviđa količine snježnih oborina ispod prosjeka, bez značajnog poboljšanja u veljači. Prognoze za ožujak ukazuju na slab intenzitet snježnih padalina u rano proljeće, s izuzetkom sjevernih krajeva. Travanj, prema modelu, također donosi ispodprosječne količine snijega.
