Svijet
Studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa
Studija jednog od najuglednijih svjetskih sveučilišta Stanford pokazala je da lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa. Na studiji su radili Eran Bendavid, Christopher Oh, Jay Bhattacharya i John P.A. Ioannidis, ugledni profesori sa Sveučilišta Stanford u SAD-u. Njihova studija je objavljena nakon “peer reviewa” (pregleda i odobrenja drugih stručnjaka) u znanstvenom časopisu European Journal of Clinical Investigation.
Stanfordska studija je uspoređivala slučajeve u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i SAD-u, zemljama koje su provodile lockdown, i zatvaranje kompanija sa slučajevima u Južnoj Koreji i Švedskoj, koje su imale blaže mjere na dobrovoljnoj osnovi. Cilj studije bio je analizirati učinak blažih ili strožih mjera na promjene u ponašanju pojedinca i suzbijanje prijenosa virusa.
Istraživači sa Stanforda su koristili matematički model za usporedbu zemalja sa strožim i blažim mjera. U zaključku studije se između ostalog navodi: “Iako se male koristi ne mogu isključiti, ne nalazimo značajne koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Slična smanjenja zaraze pod lockdownom mogu se postići i manje restriktivnim intervencijama.”
Različite studije s različitim rezultatima
Treba napomenuti da postoje i drugačije studije koje su donijele drugačije rezultate. Studija londonskog Imperial Collegea, objavljena u časopisu Nature u lipnju prošle godine, pokazala je da se uvođenjem lockdowna početkom pandemije širom Europe spasio 3.1 milijun života.
No postoje i studije koje idu u prilog studiji sa Stanforda, primjerice studija danskih znanstvenika koji su usporedili rezultate širenja virusa na dva slična područja zemlje gdje je jedan dio stanovništva bio pod čvrstim lockdownom, a drugi ne. Ta studija je pokazala da razlike u širenju virusa među njima nije bilo.
Isto tako studija francuskih znanstvenika je usporedila rezultate među preko stotinu zemalja diljem svijeta u odnosu na mjere koje su njihove vlade nametnule i također su došli do zaključka da nikakve represivne mjere nemaju značajan utjecaj na stopu smrtnosti od covida.
Ekonomske posljedice lockdowna
I dok se studije bave medicinskim posljedicama lockdowna, znanstvenih radova o ekonomskim posljedicama lockdowna značajno je manje. Činjenično je jasno da lockdown ostavlja ogromne posljedice na ekonomiju, što se posljedično reflektira na sve spektre ljudskih života. Vrijedi zato istaknuti da strože mjere ostavljaju daleko dugotrajnije posljedice na društvo u cijelosti te ćemo te efekte moći evaluirati tek nakon određenog vremenskog perioda.
Vidljivo je i da u znanstvenoj zajednici raste broj protivnika lockdowna što sugerira i da znanstvenici sve jasnije uviđaju ogromne nedostatke “zaključavanja ljudi” kako bi se obuzdao virus koji svejedno ostaje među nama.
I da se na trenutak vratimo na Stanfordsku studiju. Jedan od autora je Jay Bhattacharya, ugledni znanstvenik kojeg neki (ne)opravdano kritiziraju. Naime, on je među potpisnicama Deklaracije iz Grat Barringtona, izjave koja je ohrabrila nacionalne vlade da ukinu lockdowne kako bi se dosegnuo kolektivni imunitet među mladim i zdravim ljudima, dok bi se zaštita fokusirala na starije. Opravdano je postaviti pitanje, nije li to i trebao biti cilj svih vlada i zdravstvenih službi.
- Trump prijeti Austriji carinama
- Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
- BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
- U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
- Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
Svijet
Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru
Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.
“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.
Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.
Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.
Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.
Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.
Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.
U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.
Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.
Svijet
U Americi se putnički avion sudario s vojnim helikopterom, najmanje 15 poginulih
Putnički zrakoplov American Airlinesa se sinoć po američkom vremenu sudario u zraku s helikopterom Black Hawk američke vojske u blizini Nacionalne zračne luke Reagan Washington, naveli su dužnosnici. Putnički zrakoplov se srušio u rijeku Potomac, izvijestili su mediji.
Senator Ted Cruz iz Teksasa potvrdio je na društvenim mrežama da “da ima smrtnih slučajeva”, no nije naveo koliko. CBS je izvijestio kako je dosad pronađeno najmanje 18 tijela.
Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) priopćila je da se regionalni zrakoplov PSA Airlinesa sudario u zraku s helikopterom Black Hawk dok je prilazio Reaganu. Dužnosnik američke vojske potvrdio je da je jedan od njihovih helikoptera sudjelovao u nesreći.
PSA je upravljao letom 5342 za American Airlines, koji je poletio iz Wichite, Kansas. American Airlines je objavio da je u zrakoplovu bilo 60 putnika i četiri člana posade, avion može prevoziti do 65 putnika. Vojska SAD-a je objavila da su u helikopteru bila tri vojnika.
Svijet
Njemici zabranjeno upravljati automobilom u nikabu
Njemačka muslimanka otišla je pred sud u Berlinu – htjela je ishoditi izuzeće od zakona oko nošenja vela kako bi mogla voziti automobil s nikabom. Međutim, tužba 33-godišnjaka nije uspjela.
Prema njemačkim propisima o cestovnom prometu, vozači ne smiju pokrivati ili sakrivati svoja lica na način da više nisu prepoznatljivi. Međutim, postoji veliki problem za muslimanku: vjera Nancy A. zabranjuje pojavljivanje izvan svoja četiri zida sa prikazanim licem.
Muslimanka, koja se preobratila 2016., htjela je da joj se dopusti da nosi nikab dok vozi. Kod ovog vela kroz prorez se vide samo oči. Ona pak ovisi o vozilu kako bi stigla na posao ili za prijevoz svoje djece.
Htjela je stoga ishoditi izuzeće i podnijela je tužbu. Sudac je objasnio da to sprječava prepoznavanje osobe na slikama snimljenim radarom. Žena je uz pomoć pravnih savjetnika bila spremna voditi dnevnik vožnje ili nositi nikab s vidljivim QR kodom. U svakom slučaju, područje oko očiju bilo bi dovoljno za identifikaciju, tvrdila je. Osim toga, branila se da je motocikliste koji nose kacige i jednojajčane blizance teško prepoznati ili razlikovati, objasnila je.
Konačno, njen zahtjev ipak nije uspio pred Upravnim sudom u Berlinu. Obrazloženje: Samo zabranom pokrivanja lica može se osigurati učinkovito procesuiranje prometnih prekršaja. Prijedlozi A., poput vođenja dnevnika ili nošenja nikaba s QR kodom, također nisu prikladni.
