Panorama
Stanovnici Austrije ponovno sve više putuju na godišnji odmor u inozemstvo
Nakon masovnih ograničenja putovanja u posljednjih godinu i pol dana zbog pandemije koronavirusa, stanovnici Austrije ‘gladni odmora’ sada sve više ponovo putuju na godišnji odmor u inozemstvo
“Od svibnja ove godine, kada je bilo moguće ponovno rezervirati godišnje odmore, brojke su silno skočile te smo zaista bili pod stresom”, izvijestila je novinarima u Beču direktorica putničkih agencija Ruefa i članica uprave Grupe Verkehrsbüro Helga Freund. Rezervacije trenutno zaostaju 40 posto u odnosu na normalnu 2019. godinu, piše APA.
U ponudi je i znatno manje zemalja koje se mogu rezervirati. “Mnoga su odredišta teško dostupna ili uopće nisu dostupna”, rekla je Freund. “Još uvijek postoji mnogo neizvjesnosti kada želite putovati.” Prema informacijama, turisti u turističkim agencijama prvenstveno se pitaju je li odredište sigurno, koje mogućnosti otkazivanja postoje, jesu li osigurani rizici od koronavirusa, tko plaća troškove ako se razbolite na odredištu za odmor ili koji su uvjeti ulaska i povratka s putovanja. Konzultantski napori značajno su se povećali. Nadalje, trend kratkoročnih rezervacija ponovno se pojačao tijekom pandemije koronavirusa.
Mnogi ljudi koji su voljni putovati također su se pitali zašto putovanje sada nije jeftinije. “Na tržištu je jednostavno manje kapaciteta pa su cijene ostale stabilne”, rekla je Freund te nadodala “Puno je toga palo, jednostavno nema više mnogo odredišta.”
Putovanja na daljnje destinacije kao što su Indijski ocean s Maldivima, Sejšeli i Mauricijus, Afrika s Tanzanijom i Zanzibarom, Karibi, Kanarski otoci te Dubai lako su moguća i ove zime. Problemi, osobito birokratske prirode, i dalje postoje u smjeru Tajlanda. Od studenog možete ponovno letjeti i u SAD-e ako ste se cijepli protiv koronavirusa. Brojni operateri krstarenja također inzistiraju na cijepljenju protiv koronavirusa. Putovanja u Australiju i Novi Zeland još uvijek se ne mogu rezervirati.
Grupa Verkehrsbüro, najveća turistička agencija u zemlji, u minusu je iz kojeg neće izaći ni 2021. godine. Mreža putničkih agencija sada je pojednostavljena sa 100 na 75 lokacija, pojačani su mrežni savjeti, a broj hotela Austria Trend smanjen je s 25 na 22. Radna snaga sada bi trebala ostati takva kakva je. “Potrebni su nam zaposlenici”, naglasila je Freund.
Industrija se bori za oživljavanje poslovanja i tu se vidi napredak. “Ovo ljeto bilo je puno bolje od 2020., ali naravno i dalje ispod 2019.”, rekla je menadžerica osvrćući se na proteklih nekoliko mjeseci. U Ruefi su stanovnici Austrije rezervirali prvenstveno Grčku s udjelom od 29,4 posto u ukupnoj prodaji, daleko iza njih slijede Španjolska (8,9 posto), Maldivi (8,5 posto), Italija (6,6 posto) te Austrija (6,4 posto).
“Stanovnici Austrije samo žele ponovno putovati“, rekla je Freund. “Rezervacije nisu otkazane.” Ljeto je ove godine produženo te još uvijek postoje rezervacije za Grčku, Španjolsku i Italiju koje stižu u zadnjim trenutcima. Ljetna sezona u turizmu traje od svibnja do listopada. Trenutni “sentiment” daje nadu za budućnost. “Godine 2022. mogli bismo postići 60 do 80 posto prodaje od prije izbijanja pandemije”, nada se turistička stručnjakinja. Gradsko hotelijerstvo mnogo duže pati od pandemije te će mu za oporavak trebati još neko vrijeme. “Mislimo da ćemo se 2024. godine vratiti na razinu koju smo imali 2019.”, očekuje voditeljica turističkog ureda.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login