Svijet
Srbija odobrila uvoz Pfizerovog cjepiva, Zap. Balkan zadnji na redu
Bosna i Hercegovina je u zadnji trenutak uplatila novac za cjepivo koje će dobiti tek na proljeće 2021. godine.
Europski povjerenik za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi je na svom Twitter kanalu potvrdio kako je održao online sastanak s ministrima zemalja Zapadnog Balkana na temu aktualne situacije u vezi s koronavirusom i cijepljenjem.
Varhelyi je napisao kako se radi na tome da se osigura cjepivo protiv koronavirusa koje bi „pravovremeno“ trebalo biti dostupno zemljama Zapadnog Balkana s obzirom na to da počinje cijepljenje u Europskoj uniji.
Kako javljaju bh. mediji, Bosna i Hercegovina će prve doze cjepiva imati na proljeće, po svemu sudeći u ožujku ili travnju, a iz Ministarstva civilnih poslova ove zemlje su izjavili kako je BiH uključena u COVAX i EU mehanizam nabavke cjepiva i da od njih zavisi kada će građanima BiH biti dostupno cjepivo. Za distribuciju cjepiva za BiH se ponudio UNICEF, koji će zato biti plaćen oko milijun eura.
U međuvremenu je Srbija odobrila korištenje Pfizerovog i BioNtechovog cjepiva, a do četvrtka se u BiH nije znalo hoće li biti uplaćen novac za cjepivo protiv koronavirusa.
Posljednjih dana se saznalo o velikom propustu Ministarstva zdravstva Bosne i Hercegovine, u kojem je ovo ministarstvo izdvojilo sredstva iz tekuće rezerve za 2020. godine prema kojem je predviđeno plaćanje 15 posto od ukupnog iznosa, u svrhu osiguranja financiranja nabavka cjepiva. Ostatak novca, oko 5,5 milijuna eura, je trebao biti predviđen Nacrtom proračuna za 2021. godinu.
Ipak je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u posljednji trenutak donijela Odluku o preraspodjeli sredstava s proračunske pozicije Federalnog ministarstva financija na Federalno ministarstvo zdravstva.
Inače, COVAX mehanizam je globalna suradnja za ubrzavanje razvoja, proizvodnje i jednakog pristupa cjepivima protiv koronavirusa. Zajednički ovim mehanizmom upravljaju Globalna alijansa za cijepljenje (GAVI), Koalicija za inovacije epidemijske spremnosti (CEPI) te Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Srpska Agencija za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS) je u petak dala suglasnost za spomenuto cjepivo, a ranije je Srbija naručila 340.000 doza tog cjepiva. U tijeku je ispitivanje ruskog cjepiva Sputnik V, čijih 20 doza je početkom prosinca stiglo u Beograd na laboratorijsko ispitivanje.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Markus Spiske | Unsplash
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
