Austrija
SPORT U BEČU: Uskoro nove dvorane te investicije u sportske objekte
Gradski vijećnik za sport Peter Hacker (SPÖ) predstavio je projekte plana „Sport. Beč. 2030“ prema kojem će glavni grad Austrije u narednim godinama investirati oko 150 milijuna eura u izgradnju i renoviranje sportskih objekata. Hacker je izjavio kako je riječ o „najvećoj investiciji posljednjih desetljeća“ u gradu, a radi se o velikom vjetru u leđa […]
Gradski vijećnik za sport Peter Hacker (SPÖ) predstavio je projekte plana „Sport. Beč. 2030“ prema kojem će glavni grad Austrije u narednim godinama investirati oko 150 milijuna eura u izgradnju i renoviranje sportskih objekata.
Hacker je izjavio kako je riječ o „najvećoj investiciji posljednjih desetljeća“ u gradu, a radi se o velikom vjetru u leđa za sportaše u Beču. Plan je sagraditi multifunkcionalnu sportsku dvoranu u koju će moći stati 3.000 posjetitelja. Vrijednost sportske dvorane je oko 30 milijuna eura.
Iako nemaju konkretnu ideju o točnoj lokacija, MA 51, koja je zadužena za sport, objavila je kako će jedna petina investicija bili uložena u nove sportske dvorane. Najviše se razmišlja o prostoru oko Dusika stadiona u Leopoldstadtu te o prostorima oko Dunava. Plan je do 2021. godine ishoditi dozvole za gradnju.
Uz gradnju velike dvorane, planovi grada su i gradnje tri manje sportske dvorane veličine do 4.000 kvadratnih metara, koje bi se koristile za atletiku, gimnastiku te sportove s loptom. Također, plan je napraviti 50 metara dugi sportski bazen na javnom kupalištu Stadionbad.
Planirana i renoviranja sportskih terena, ali i ulaganje zbog korona krize
Grad Beč je uz plan novih dvorana predstavio i plan renoviranja starih dvorana i sportskih terena. Planiranju se renoviranja svlačionica i reflektora te financiranje gradnje dodatnih sportskih terena.
Zbog korona krize, gradska vlast odlučila je financijski pomoći nekim tvrtkama, pa su tako odlučili investirati u udjele restorana Vestibül u kazalištu Burgtheater te Cafe Ritter u Ottakringu. Prije toga je Beč investirao u proizvođača nakita Frey Wille te proizvođača motornih ulja Adamol. Dodatno je plan investirati u još dvije ugostiteljske tvrtke te jednu tehnološku tvrtku.
Beč će ukupno investirati 600.000 eura, bez naznaka koliko će u koju od navedenih tvrtki investirati. Grad može priveremeno kupiti maksimalnih 20 posto udjela. O ideji grada Beča već smo pisali.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Filip Mroz | unsplash
Austrija
Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
Probni alarm uključujući i premijeru “AT Alert” bio je prije točno mjesec dana, kada su se iznenada ponovno oglasile sirene u Beču. U osnovi ništa neuobičajeno u subotu u Austriji, ali ovoga puta sirene su počele zavijati malo nakon 7 ujutro – i to ne kao uobičajeni kontinuirani ton, već kao dizanje i spuštanje alarma koji je trajao minutu.
Ovo označava neposrednu “opasnost”. Pola sata kasnije, u 7.32 sati, uslijedio je još jedan “alarm” te još jedan u 8.02 sati. Sirene za uzbunu čule su se oko glavnog željezničkog kolodvora, ali i u nekoliko drugih dijelova grada.
Službena preporuka za ponašanje u ovom slučaju: “Posjetite zaštićena područja ili prostorije, pridržavajte se mjera ponašanja objavljenih putem radija ili televizije (ORF) ili interneta (www.orf.at).” Međutim, na tim kanalima nije bilo nikakvih informacija.
Kao odgovor na upit bečke policije za “Heute”, glasnogovornica za tisak konačno je riješila misterij i ujedno sve razjasnila. Bio je to probni alarm s bečkih mreža. Znači, samo proba.
Austrija
U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
Odlazak stomatologu mogao bi biti posebno skup u idućoj godini za sve pacijente koji su osigurani kod ÖGK. Stomatološka udruga i fond za zdravstveno osiguranje već su dugo pregovarali o tome koje će plombe od siječnja pokrivati ÖGK. U petak se doznalo da su pregovori prekinuti – sada postoji opasnost od velikih troškova.
Od 1. siječnja EU će stati na kraj otrovnoj živoj u zubima. Amalgamske plombe kod zubara su zabranjene, piše “Heute”. Alternative postoje već godinama, ali dosad su se uglavnom plaćale privatno.
Isplativi staklenoionomerni cement koristi se za djecu i trudnice od 2018. Međutim, plastične plombe i Alkasite, mješavina ta dva, smatraju se izdržljivijima i skupljima.
Prema riječima predsjednika ÖGK Hussa, fond za zdravstveno osiguranje zagovara dugotrajne materijale za sve pacijente. Stomatološka udruga odgovorila je da su plastične plombe skuplje i radno intenzivnije te da mnogim kolegama rad preko zdravstvenog osiguranja više ne bi bio ekonomski zanimljiv.
Daljnji razgovori zapravo su dogovoreni za 14. studenog, no sada je došlo do “spora”. Razlog: ÖGK želi platiti domaćim stomatolozima s ugovorom o zdravstvenom osiguranju najviše deset posto više u naknadama za nadomjestak amalgama, kritizirala je stomatološka udruga.
“Budući da je ova ponuda za austrijske stomatologe neprihvatljiva iz ekonomskih razloga, pregovarači stomatološke udruge odlučili su prekinuti pregovore zbog besmislenosti Hussovih izjava”, stoji u priopćenju.
ÖGK je bio “zaprepašten” zbog reakcije stomatološke udruge u petak. Stomatološki centri ÖGK već tri godine koriste alternativu amalgamu Alkasite. “Stomatološka udruga odbija razgovarati o ovoj visokokvalitetnoj opciji”, kaže tvrtka za zdravstveno osiguranje, prenosi APA.
Ako se dogovor ne postigne, 7,4 milijuna ljudi osiguranih kod ÖGK-a vjerojatno će trpjeti posljedice spora. Od siječnja 2025. ispune ćete najprije morati platiti osobno kod stomatologa, a zatim predati račun ÖGK-u kako bi vam dio iznosa računa bio vraćen.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
You must be logged in to post a comment Login