Vijesti
“Sezona iz noćne more” – Došle konobariti u Rogoznicu, završile opljačkane i s ozlijedama
Dvije Zagrepčanke u potrazi za sezonskim poslom odlučile su sreću iskušati preko Facebook grupe za traženje posla. Ubrzo nakon objave da traže posao javila im se, kako tvrde za Jutarnji list, vlasnica Lounge bara Coco Barocco u Rogoznici i ponudila im posao s uključenim smještajem i obrokom.
D.G. (21) i A.A. (22) u Rogoznicu su stigle u četvrtak, a vratile su se već u subotu – opljačkane i prebijene.
U četvrtak navečer došle smo u Rogoznicu, smještene smo na tavan u sobicu bez kupaonice i klime, u koju je ulazila para iz kuhinje. Smještaj je bio pun žohara i skakavaca, odmah smo se dogovorile da odlazimo čim pronađemo neki drugi posao. Kratko vrijeme koje smo tamo provele tuširale smo se na plaži, a nuždu obavljale u WC-u za goste – ispričala je prva sezonka, piše Jutarnji.
Njena kolegica dodaje da uopće nisu dobile ključ sobe pa se nisu mogle ni zaključati iako se odmah ispred njihovog ulaza nalazio WC za goste i bilo tko im je mogao ući. Što se tiče kupaonice, ponuđeno im je da se tuširaju u sobi kod kolege, opet bez mogućnosti zaključavanja. Obećani obrok sveo se na ostatke hrane od gostiju uz komentar da “nisu gosti pa da mogu birati što će jesti”.
Telefonski dogovor što su ga sklopile s vlasnicom Tanjom Marijanović bio je da rade samo popodnevne smjene od 16 sati do 1 ujutro. Već prvi dan vlasnica ih je tražila da odrade smjenu dvokratno – od 10.30 do 15, te navečer od 19 do 00.45. Taj dan su odradile tako, ali su tražile da ubuduće rade kao što je dogovoreno.
Drugi dan od dolaska uputile su se na plažu misleći da rade od 16 sati. Kad su se oko 15 sati vratile u smještaj, vidjele su propuštene pozive i poruke vlasnice koja je ipak htjela da počnu s poslom ranije. Zaprijetile su da ako se ne ispoštuje dogovor, da će otići. “Imale smo još neke ponude, ali smo se odlučile za ovu jer smo dogovorile plaću od 1400 eura. Kad smo došle, nije nam htjela isplatiti dogovorene putne troškove niti nam dati ugovor. Ranije smo već radile u ugostiteljstvu pa znamo kako to ide, tražile smo da nam isplaćuje dnevnice dok nam ne da ugovor” tvrdi djevojka.
Kaže da je vlasnica uvijek u baru osim kad se spomene novac, onda nestane. Do prve svađe je već drugog radnog dana navodno došlo zbog ponovnog nepoštivanja dogovorenog radnog vremena, kad je vlasnica “pukla” i rekla im da nisu više zaposlene.
“Izbjegavala nas je jer smo došle tražiti novac za putne troškove. Kako nije dolazila, a mi smo se spremale na bus, rekle smo kolegama da ćemo uzeti novac iz novčanika u restoranu ako se ne pojavi. Na kraju smo to i napravile, njeni radnici upali su nam u sobu dok smo se presvlačile i tražili da vratimo novac što nismo htjele” rekla je sezonka.
Došlo je do obračuna te je jedan od djelatnika uzeo novčanik sezonke i iz njega uzeo sav novac, i njen i ovaj koji je uzela iz blagajne bara. Prije nasilnog oduzimanja novca, naguravali su se, dok ju je kolegica pokušavala spasiti jer je znala da ima slomljen kralježak i nije htjela da se dodatno ozlijedi. Uskoro se pojavila i vlasnica koja je odlučila izbaciti djevojke iz svoje kuće.
“Krenula mi se unositi u facu i vikati da joj kažem u čemu je problem, pitala me jesmo li normalne i gurnula me na krevet. Onda se okomila na ozlijeđenu kolegicu koja je leđima pogodila u ormarić. Rekla sam joj neka snima da imamo dokaze protiv tih ljudi, na što se vlasnica razbjesnila i nasrnula na mene. Otkinula mi je pramen kose, rasparala majicu i gurnula me tako da sam glavom udarila u kauč” tvrdi djevojka. Dok je trajala ta drama, u sobu su došli ostali radnici i neki gosti koji su vlasnicu izbacili iz sobe. Djevojke su stavile svoje kofere na vrata i pozvale policiju. Dok je dolazila policija, pokušavali su ih izbaciti da ne bi dale izjavu.
“Bojale smo se izaći iz sobe i proći pored njih. Vidjeli smo da se ispred restorana okupilo puno ljudi što nas je malo smirilo, no izašle smo tek kad je došla policija. Otišle smo dati izjavu u policijsku postaju, a vlasnica je s još dvoje zaposlenika privedena i dobila je zabranu prilaska” govori sezonka.
Odlučile su tužiti vlasnicu zbog napada te je prijaviti inspekciji jer zapošljava radnike na crno i ne izdaje račune.
Vlasnica Tanja je pak na svome Facebook profilu objavila fotografiju za koju djevojke pretpostavaljaju da je iz policijskog vozila s opisom: “Izlet u Šibenski zatvor… #NemojPoGlaviDruzePlavi”
Kad su je novinari kontaktirali za komentar, kratko je odgovorila da nije nikoga napala i da nema što ispričati jer se ništa nije dogodilo. “U 40 godina koliko se bavim ovim poslom, nisam se susrela s ovakvim radnicima. Nije smiješno za moje godine baviti se takvim osobama” rekla je vlasnica Lounge bara Coco Barocco.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije
Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
